BHRT: Zašto nam svaki mjesec izgleda kao preživljavanje
Cijene europske, plaće i mirovine domaće – rečenica je kojom se sve češće opisuje stanje u Bosni i Hercegovini. Ipak, sve je više i primjera da su pojedine namirnice čak i skuplje na policama u našoj zemlji nego u Europskoj uniji. Kako premostiti jaz između potrošačke košarice i osobnih primanja i na što naši građani troše najviše novca?
Iako život na selu znači proizvodnju vlastite hrane i manje troškove po tom osnovu, u obitelji Vakčić iz Male Obarske kod Bijeljine kažu da su troškovi života svakodnevno sve veći. Osim toga, i sama proizvodnja hrane sve je skuplja, prenosi BHRT.
“Plaće jesu europske, ali kod političara, a ne kod radnika koji rade i doprinose, jer ovi samo raznose. Na selu se može proći, koga imamo u gradu, damo nešto. Dođu djeca, pomognu, pošaljemo, ali sve je teže i teže,” kazao je Đorđe Vakčić.
Cijene osnovnih namirnica i higijenskih potrepština u Bosni i Hercegovini sve su bliže onima u zemljama Europske unije, dok su neke čak i veće
S druge strane, plaće ne prate taj galopirajući rast – tako je prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini oko 1400 maraka, dok je, na primjer, u Sloveniji dvostruko veća. U Njemačkoj i Austriji prosječna je plaća veća od 6000 maraka.
“Mi imamo sindikat policajaca, sudstva, prosvjete, ali nemamo sindikat radnika u gospodarstvu, a bez sindikata nije moguće izboriti se za veće plaće. Vlada to neće učiniti jer bi time ugrozila vlastiti opstanak,” govori Aleksa Milojević.
Prema statističkim podacima, četveročlanoj obitelji u našoj zemlji za troškove života mjesečno je potrebno oko 3100 maraka, koliko iznosi potrošačka košarica.
Stručnjaci kažu da je najbolji pokazatelj kvalitete života kupovna moć stanovništva. I dok u našoj zemlji 60% primanja odlazi na osnovne životne potrebe, u zemljama Europe taj postotak iznosi tek 30-ak posto.
“Naši su porezi dvostruko veći nego na Zapadu. Imamo dvostruko više zaposlenih u administraciji. Kada bi se otpustila polovica radnika iz državne administracije i kada bi im se plaće smanjile za pola, tada bismo mogli smanjiti poreze, a gospodarstvo bi moglo prodisati,” objašnjava Milojević.
Privremeno zamrzavanje cijena i ograničavanje marži – neke su od mjera nadležnih. Ipak, za mnoge građane to je samo kap u moru, a svoje nezadovoljstvo izražavaju bojkotom trgovina koji se nastavlja i ovog tjedna.
