BiH izvezla 847 kg meda, uvezla 150 tisuća, potrošače ugrožava krivotvoreni med
Iz Bosne i Hercegovine je tijekom prvog tromjesečja izvezeno 847 kilograma meda u vrijednosti 46.168 KM, dok je uvezeno 149.731 kilogram u vrijednosti od oko 1,27 milijuna KM.
Vrijednost izvoza meda iz BiH u prvom kvartalu bila je gotovo deset puta veća nego u istom razdoblju prošle godine, priopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
I količina izvoza je bila gotovo deset puta veća – jer je u prva tri mjeseca prošle godine izvezeno svega 86 kilograma meda.
Vrijednost uvoza prirodnog meda u prvom tromjesečju iznosila je 1.273.903 KM, što je pad od 7,72 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
U prva tri mjeseca ove godine uvezeno je 44.860 kilograma meda manje nego u istom razdoblju 2024. godine
Pokrivenost uvoza izvozom za prva tri mjeseca iznosila je 3,62 posto, dok je lani u istom razdoblju iznosila samo 0,34 posto, prenosi BHRT.
Najviše meda iz BiH izvezeno je u Katar – u vrijednosti od 36.432 KM, zatim u Tursku 2.228 KM, Njemačku 1.029 KM i Švicarsku 1.009 KM. S druge strane, najviše se uvozilo iz Hrvatske – 770.284 KM, zatim iz Srbije 268.923 KM i Turske 234.401 KM.
U prvom tromjesečju prošle godine, med se najviše izvozio u Ujedinjene Arapske Emirate (1.361 KM), zatim u Tursku (1.089 KM), Austriju (761 KM) i Njemačku (428 KM). Najviše se uvozilo iz Hrvatske (832.805 KM), Turske (375.145 KM) i Srbije (172.554 KM).
„Sve češći problem s kojim se suočavaju i proizvođači i potrošači jest krivotvorenje meda. Ovaj problem prisutan je ne samo kod nas, nego i na tržištu regije i Europske unije“, upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore.
Ističu da se o toj temi raspravljalo i na okruglom stolu o kontroli kvalitetae meda na tržištu BiH te o važećem zakonodavnom okviru, kojem su osim pčelara prisustvovali i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.
„Nesavjesni sudionici, radi ostvarivanja veće ekonomske koristi, sve češće koriste različite tehnike, tehnologije i zamjene kako bi oponašali svojstva pravog meda i time ostvarili veću dobit“, poručuju iz Komore.
Dodaju kako krivotvorenje ide toliko daleko da je ponekad, čak i uz primjenu suvremenih metoda analize, teško otkriti radi li se o pravom ili lažnom medu.
„Krivotvorenje meda također je povezano s pogrešnim deklariranjem vrste i podrijetla, što se često primjećuje u analizama i što svakako predstavlja oblik obmane potrošača“, zaključuju iz Vanjskotrgovinske komore.
Podsjećaju i da kontrolu prometa meda preko granice BiH provodi granična veterinarska inspekcija, dok je za službeno uzorkovanje i provođenje audita u objektima odobrenima za izvoz nadležan Ured za veterinarstvo BiH.
