BiH je i dalje opasno minsko polje, ali su i rezultati razminiranja itekako vidljivi

Ova godina ima veliku simboliku za sve stanovnike Bosne i Hercegovine. U prosincu će se obilježiti 30. obljetnica potpisivanja Daytonskog sporazuma, dokumenta koji je označio početak kraja sukoba u ovoj zemlji.

Trideset godina nije malo za neka postignuća, a opet za neka druga postignuća, do čijih se ciljeva dolazi malim koracima i velikim strpljenjem trideset godina i nije puno.

U ovu drugu kategoriju, ili perspektivu posmatranja protoka vremena, spada i borba protiv tihih i sakrivenih ubojica – mina. Bosna i Hercegovina je uradila mnogo toga po tom pitanju, ali je do prošle godine još uvijek, statistički gledano očima Centar za uklanjanje mina u BiH (u daljnjem tekstu: BHMAC) i dalje bilo ugroženo pola milijuna ljudi zbog minske opasnosti, piše Bljesak.info.

Strategija protuminskog djelovanja u BIH

Strategija protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Strategija) predstavlja viziju, misiju, strateške i operativne ciljeve programa protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za razdoblje 2025‐2027.

Krajnje stanje kojem se teži su izvršene obveze Bosne i Hercegovine u pogledu izvida i čišćenja prema Konvenciji o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i transporta protupješačkih mina i o njihovom uništenju.

Retrospektiva Strategije

Prva Strategija protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine donesena je za razdoblje 2002‐2009. Prilikom prve revizije Strategije zaključeno je da su strateški ciljevi preoptimistični i predložen je realniji cilj: Zemlja bez utjecaja mina do 2009. Međutim, ubrzo je postalo očigledno da ni ovaj cilj nije realan i da Bosna i Hercegovina treba podnijeti zahtjev za produženje roka određenog za uništavanje protupješačkih mina, prema članku 5. Otavske konvencije.

Zbog toga je izrada druge strategije protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za razdoblje 2009 ‐ 2019. bila povezana s prvim zahtjevom za produženje roka prema članku 5. Otavske konvencije.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 2008. godine usvojilo Strategiju protuminskog djelovanja BIH za razdoblje 2009‐2019. BHMAC proveo je prvu od tri planirane revizije Strategije 2012. i 2013. godine (druge dvije revizije trebale su biti provedene u 2015. odnosno 2017. godini).

Tijekom revizije provedene 2012. godine, utvrđen je nedostatak financijskih sredstava kao jedan od glavnih razloga za spor napredak Bosne i Hercegovine ka ostvarenju svojih strateških ciljeva u segmentu čišćenja. Zaključci revizije iz 2012. godine dostavljeni su Povjerenstvu za razminiranje u Bosni i Hercegovini u ožujku 2013. godine, ali ih Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nikada nije zvanično usvojilo.

Povjerenstvo za razminiranje u Bosni i Hercegovini je u ožujku 2016. godine prihvatilo rezultate druge revizije iz 2015. godine, s tim da ih Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo. Analizirajući nedostatke i rizike s kojima se Bosna i Hercegovina susreće u ispunjavanju svojih obveza na najefikasniji i najdjelotvorniji način u odnosu na raspoložive kapacitete za razminiranje, donesena je Strategija protuminskog djelovanja za razdoblje 2018-2025. godine.

Strategija je usvojena od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na 176. sjednici održanoj 5. kolovoza 2019. godine (”Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” broj: 70/19). S obzirom na nemogućnost izvršenja obveza u zadatom roku, Bosni i Hercegovini odobren je zahtjev za produženje roka za implementaciju obveza po Konvenciji o zabrani proizvodnje, uporabe, skladištenja i transfera PP mina.

Novi rok za ispunjenje obveza je ožujak 2027. godine, zbog čega se krenulo u proceduru izrade revidiranog dokumenta. Cilj revidiranog dokumenta jeste da se na najefikasniji i najdjelotvorniji način sačini plan aktivnosti i definiraju koraci koji će se poduzeti u okviru odobrenog roka za izvršenje obveza, kako bi se Bosna i Hercegovina približila cilju izvršenja obveza u pogledu izvida i čišćenja, a prema Konvenciji o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i transporta protupješačkih mina i o njihovom uništenju.

Koliko je oslobođene površine?

Od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u Bosni i Hercegovini od 1996. godine zaključno sa 2024. godinom vraćena je na sigurno korištenje površina od 3.359 km2, a pronađeno i uništeno ukupno 75.806 protupješadijskih mina, 8.834 protutenkovskih mina i 71.634 komada ESZR (eksplozivna sredstva zaostala iz rata ). Sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovine  iznosi 822,87 km2 ili 1,60% u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine.

Europska Unija ključni donator

Europska unija je ključni i najznačajniji donator u procesu deminiranja u Bosni i Hercegovini od završetka rata 1995. godine. Do danas, EU je uložila više od 46 miliona eura u programe humanitarnog deminiranja  širom zemlje.

EU ostaje najvažniji partner BiH u naporima da zemlja postane slobodna od mina. Kroz finansijsku i tehničku podršku, EU značajno doprinosi unapređenju bezbjednosti i stabilnosti, što je ključno za socioekonomski razvoj i europsku integraciju BiH, sa posebnim akcentom na protivminsko djelovanje u BiH.

Uz potporu EU i UNDP-a, BHMAC razvio ključni alat

Aplikacija ”BH Mine Suspected Areas” razvijena od strane Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) uz podršku Europske unije i UNDP-a, aktivno se koristi od strane civilne zaštite, hitnih službi i turista kao ključni alat za prevenciju minskih incidenata u Bosni i Hercegovini.

Aplikacija je posebno korisna za planinare, kampere i druge posjetioce koji se kreću u prirodi, pružajući im informacije o potencijalno opasnim područjima i omogućavajući im da izbjegnu rizike.

Bez stranih donatora, uz domaće snage, proces bi bio nemoguć

Bosna i Hercegovina je izuzetno zahvalna svim donatorima koji su godinama velikodušno podržavali program protuminskog djelovanja, među kojima su Europska unija (EU), Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), Sjedinjene Američke Države (SAD), Savezna Republika Njemačka, Norveška, Švicarska, Nizozemska, Kanada, Republika Slovenija, Japan, Republika Češka, Republika Turska, Republika Italija, Republika Irska.

Vremenski okvir za završetak procesa

Bosna i Hercegovina planira da na osnovu dokumenta Strategija protivminskog djelovanja BiH-revidirani dokument za razdoblje 2025-2027 godina i na osnovu realne procjene stanja na terenu zatraži produženje roka u ožujku 2026. godine,  iako je prvobitni cilj bio  2027. godina.

Ova odgoda je rezultat nedostatka financijskih sredstava i smanjenja međunarodne pomoći, posebno uslijed preusmjeravanja donatorskih sredstava k drugim ugroženim područjima u Europi, kao što je Ukrajina.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik