BiH je u teškom dužničkom ropstvu

Izlaz iz financijske i ekonomske katastrofe u kojoj je Bosna i Hercegovina još se ni ne nazire, kamo li vidi, a političari i dalje tvrde i pokušavaju uvjeriti javnost da je BiH srednje zadužena zemlja jer njezino zaduženje ne prelazi 40 posto društvenog bruto proizvoda.
Ništa bez reformi
Međutim, financijsko-ekonomski pokazatelji govore sasvim drukčije. Na osnovi njih može se konstatirati da je BiH duboko u dužničkom ropstvu – kada bi se zbrojila sva dugovanja, ispostavilo bi se da iznose oko 80 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).
Stopa nezaposlenosti u BiH veća je od 45 posto, što znači da je nezaposleno više od 550.000 ljudi, oko 600.000 ljudi živi na rubu siromaštva, javni dug države popeo se na oko 14 milijardi maraka, zaduženost po glavi stanovnika iznosi oko 5000 maraka, računi desetaka tisuća poduzeća su blokirani… Po svim relevantnim inozemnim istraživanjima BiH je najsiromašnija država u Europi i svrstana je na listu 20 najjadnijih država u svijetu.
Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda najavilo je za iduće tjedne razgovore s državnim i entitetskim vlastima o modalitetima budućeg aranžmana i osmoj po redu tranši kredita u iznosu od 134 milijuna maraka.
Međutim, isplata te svote na koju se čeka od prošle godine potpuno je neizvjesna jer je stav MMF-a od početka precizan – bez reformi nema novca. Reforme nisu provedene ni u jednom od ključnih sektora za financijsku i ekonomsku stabilnost države. Inače, BiH je do sada u aktualnom aranžmanu s MMF-om povukla 478,5 milijuna maraka.
Ruben Atoyan, predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH, priopćio je da je ‘uočen ograničeni napredak u provođenju dogovorene politike koja je usmjerena na suzbijanje javne potrošnje, u što spadaju i troškovi povlaštenih mirovina, zatim učinkovitu naplatu poreza, jačanje stabilnosti financijskog sektora i nadzor bankarskog sektora i bolje funkcioniranje tržišta rada’.
Bh. vlasti, uključujući entitetske i županijske, već godinama guraju državu u što dublju provaliju, a da za to nikome ne odgovaraju. Ekonomski eksperti upozoravaju da se novac dobiven kreditom od MMF-a ne ubrizgava u proizvodnju i otvaranje radnih mjesta, nego u javnu potrošnju i održavanje socijalnog mira.
Javni dug
Posebna priča je javni dug BiH, ‘težak’ oko 14 milijardi maraka koji stalno i vrtoglavo raste. Od te svote na vanjski dug otpada oko osam milijardi maraka koji se mora vraćati u skladu s potpisanim planom otplate. Samo prošlogodišnja rata za otplatu vanjskih kredita iznosila je oko 680 milijuna maraka, a u ovoj godini BiH mora isplatiti 612,8 milijuna maraka vanjskog duga.
Da je BiH država mimo svijeta, pokazuje što je u vrijeme najvećeg zaduživanja imala najmanji razvoj i ta činjenica se uzima kao dokaz da je novac ‘pojela’ javna potrošnja i da nije služio za ekonomski razvoj, nego za popunjavanje rupa u proračunima na svim razinama.
Ekonomski eksperti zahtijevaju od državnih, etnitetskih i županijskih vlasti da se pod hitno uozbilje i nađu rješenja, uz naglasak da, što god tko pričao, Bosna i Hercegovina ipak ovisi o MMF-u. Oni kažu da bi, u slučaju da MMF prestane davati novac, u državi nastao pravi kaos – dug se ne bi mogao otplaćivati, prestala bi isplata plaća i mirovina.
Potpuno je jasno da je i za financijsko-ekonomski sektor nužan mehanizam koordinacije kako bi država s jednim glasom nastupala pred EU-om i međunarodnim financijskim organizacijama, što je inače uvjet svih uvjeta za reforme i za put BiH k euroatlantskim integracijama. Taj mehanizam još nije uspostavljen pa i dalje svatko gura na svoju stranu. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponudio je rješenje – da BiH otiska dvije milijarde maraka kako bi riješila sve svoje financijske probleme. Ekonomski eksperti su taj Dodikov prijedlog ocijenili neozbiljnim.
S druge strane, premijer Federacije Fadil Novalić najavio je da će s Misijom MMF-a pregovarati o promjeni otplatnog plana kako bi bio povoljniji i naglasio:
– Bez MMF-a bismo za mjesec dana jednostavno prestali funkcionirati. MMF će nam trebati sve dok ne smanjimo javnu potrošnju za barem 300 milijuna maraka i tako bismo za neke dvije godine izišli iz deficita.

dnevni-list.ba