BiH najsiromašnija zemlja u Europi, desetljećima se radi samo za hranu

Dok u zemljama Europske unije minimalna plaća pokriva osnovne životne troškove, u Bosni i Hercegovini potrošačka košarica simbol je borbe za preživljavanje.

Podaci Saveza samostalnih sindikata BiH za veljaču 2025. pokazuju da je vrijednost sindikalne potrošačke košarice za četveročlanu obitelj iznosila 3157,40 KM, dok su prosječne plaće znatno niže – u Federaciji 1428 KM, a u RS-u 1475 KM.

Realnost pokazuje da ogroman broj kućanstava jedva pokriva samo hranu i režije, dok se sve ostalo svodi na odricanja, dugovanja ili pomoć iz inozemstva.

Posljednje statistike

Čovjek s prosječnom plaćom ne može prehraniti obitelj po najosnovnijim standardima. Nigdje nije ovoliki omjer potrošačke košarice i iznosa potrebnog za hranu. Minimalna plaća u FBiH, prema odluci Vlade FBiH, iznosi 1000 KM, što znači da za pokrivanje mjesečnih troškova nedostaje još 2157,40 KM. Udio hrane u potrošačkoj košarici je oko 44,61%, što je daleko iznad europskog prosjeka, gdje hrana ne prelazi 15-20% proračuna kućanstva. To upućuje na iznimno nizak standard građana.

Potrošačka košarica u BiH razotkriva duboki nestanak srednje klase. Dok mali broj građana živi komforno, većina balansira između preživljavanja i prezaduženosti.

Srednji sloj, nekada stup svakog zdravog društva, sve više nestaje – istisnut rastućim troškovima i slabim institucionalnim odgovorima. Potrošačka košarica u BiH nije pitanje statistike, već pitanje dostojanstva. Dok se košarice pune cijenama, a ne proizvodima, jasno je da društvo hitno treba odgovore, a ne nova obećanja.

Prema istraživanjima, BiH je najsiromašnija zemlja u Europi, umirovljenici i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogim zemljama koje su članice EU-a. Nažalost, na ovim prostorima borba za preživljavanje traje desetljećima.

Kako se živjelo nekad

Usporedbe radi, prije 15 godina, 2009. godine, prosječna je plaća, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosila 790 KM, dok je u istom tom razdoblju potrošačka košarica iznosila 1396 KM.

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal index.hr. Kako navode, u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU-a. Točnije, u bogatijim državama više se troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova. Index.hr dao je i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi. Došli su do zaključka da se iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih desetljeća može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u povijesti (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za BiH. Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete.

Ali protekla desetljeća je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. kućanstvima na prostoru Hrvatske 45,1% troškova otpadalo je na prehranu, a podaci za BiH pokazuju da je gotovo 50% troškova, preciznije 49,6%, otpadalo na hranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku, gdje su kućanstva 1973. za hranu izdvajala 37,2%, za BiH to i nije toliko vidljivo s obzirom na to da su izdvajanja za hranu i dalje visoka – 43,3%.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (‘82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. kućanstvo u Hrvatskoj izdvajalo na hranu 36,4%, a kućanstvo u BiH 42,04%. Cijele osamdesete trajala je kriza, pa je do 1987. u Hrvatskoj udio čak narastao na 37,3%, a u BiH na 44,7%. Na hranu se, osim BiH, više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.