BiH najzagađenija minama u Europi
Devetnaestogodišnji Mehmed Hasanamidžić poginuo je pokušavajući vratiti koze zalutale u minsko polje. Gotovo tri desetljeća nakon rata, mine u Bosni i Hercegovini i dalje ubijaju.
U selu Hodžići kod Doboja, povratnici svakodnevno hodaju rubom smrti. Tek je trebao početi živjeti, a život mladića tragično je ugašen. Susjedi, bivši nastavnici nesretnog mladića, o Mehmedu imaju samo riječi hvale. S majkom se borio da zaradi koru kruha. Na isti način, od mine, stradao je i otac mladića, a nedavna detonacija ponovo je aktivirala svakodnevne strahove žitelja ovog mjesta.
Mehmed, njegov otac, strina… Od 2000. broj ljudi stradalih od mina u Hodžićima sve je veći. Inače, radi se o jednom od prvih povratničkih sela nakon rata u BiH, smještenog na entitetskoj liniji koja, doslovno, prolazi kroz domove, dok se minu protežu kroz njihove živote.
Entitetska minska linija
Nadležne entitetske civilne službe jesu čistile minsko područje, ali nedovoljno, kažu žitelji. Smrt je i dalje zakopana ispod zemlje, vrebajući nove žrtve. Jer, nisu mine samo ondje gdje je obilježeno tablom upozorenja, tamo su i gdje upozorenja nema.
Od obiteljskih kuća, veoma je malo prostora kojim se možete sigurno kretati. Sve nakon ovoga postaje rizično. Mještani kažu da su zaboravljeni od svih razina vlasti. Nerijetko riskiraju svoje živote sami, tako što se bave deaktivacijom pronađenih mina.
Tri desetljeća nakon rata – BiH i dalje najzagađenija minama u Europi, pokazuju službeni podaci. Više od 1,6 posto teritorije naše zemlje i dalje kontaminirano. Od prvobitnih više od četiri tisuće četvornih metara područja, od mina je očišćeno nešto više od tri tisuće. Još je oko 180.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, a 264.000 kućanstava živi uz minski sumnjiva područja. Od 1996. do 2023. poginulo je više od 500 ljudi, dok je više od 1. 200 ozlijeđeno.
Širom Bosne i Hercegovine danas je razasuto više od 170.000 mina i drugih minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, prema procjeni Centra za uklanjanje mina.
Prema prvoj procjeni iz 1998, znakovima za minirana područja bilo je ograđeno 4.200 četvornih kilometara ili 8,2 posto od ukupne površine BiH koja iznosi oko 51.000 četvornih kilometara. Tri decenije kasnije sumnjiva opasna površina na mine iznosila je 822,87 kilometara četvornih ili 1,60 ukupne površine, prema procjeni BHMAC-a iz siječnja 2025. godine.
HNŽ rizična županija
Najrizičnija područja i danas su Zeničko-dobojska, Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska županija u Federaciji u kojoj se nalazi četiri puta više minski sumnjivih područja nego u Republici Srpskoj.
U ratnom periodu od 1992. do 1995. stradalo je 6.690 osoba. Tijekom razminiranja u BiH je stradalo 134 deminera, od čega 53 deminera smrtno. Posljednja žrtva mina prije Mehmeda Hasanamidžića bio je muškarac iz Doboja u sjevernoj Bosni koji je u ožujku 2023. prikupljajući ogrjev smrtno stradao nakon što je stao na protupješadijsku minu.
Prva strategija protuminskog djelovanja iz 2002. predviđala je da će se BiH očistiti od mina do 2009. Prema posljednjoj strategiji iz 2018., Bosna i Hercegovina je trebala biti očišćena od mina do 2025., ali je i ovaj rok prolongiran budući da je ukupna minski sumnjiva površina u siječnju 2025. iznosila 822,87 četvornih kilometara.
Od ukupnog iznosa, domaće institucije za proces razminiranja godišnje u posljednje vrijeme izdvajaju oko devet milijuna eura, a strani donatori oko 9,8 milijuna. Najveći strani donatori bili su Njemačka sa 2,1 milijun eura, Sjedinjene Američke Države koje su donirale 1,8 milijuna eura te Norveška s oko 1,5 milijuna eura.
/Izvor: S. Ž. Dnevni.ba/
