BiH ostaje bez krompira?
Iako je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja izvan Europske unije koja može izvoziti krompir u zemlje EU, izvoz ovog povrća u prvih šest mjeseci 2018. godine manji je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz veći za čak tri milijuna maraka. Istovremeno, manje su i površine pod ovom ratarskom kulturom. Prema mišljenju domaćih proizvođača, stanje je ovakvo zbog toga što je domaći krompir završio na deponijama 2016. godine, kao i nepovoljnih vremenskih uvjeta ove godine, što za posljedicu ima i nestašicu krumpira na domaćem tržištu, gdje se masovno prodaje onaj iz uvoza.
“Vrijednost krompira izvezenog iz BiH u prvih šest mjeseci ove godine je 1.104.243,47 KM, dok ga je u istom periodu prošle godine izvezeno u vrijednosti od 1.341.0175,12 KM”, istaknuli su u Upravi za neizravno oporezivanje BiH. Prema njihovim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezen krumpir u vrijednosti od oko 10 milijuna maraka, a prošle godine oko sedam milijuna KM. Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, ističe da su posljedica manje proizvodnje krumpira katastrofalni gubici iz 2016. godine, kada su, kako kaže, ogromne količine krumpira završile na deponiji. U konačnici, sve to dovelo je do toga da je ove godine zabilježena čak i nestašica domaćeg krumpira na tržištu.
“Mi nismo prodali naš rod 2016. godine, tako da smo na početku 2017. godine išli s manjom sjetvom, što je imalo za posljedicu da krumpira nismo imali dovoljno do šestog mjeseca 2018. godine”, naglašava Mastalo i dodaje da je to rezultiralo većim uvozom krumpira u prvom polugodištu ove godine. Istaknuo je da je na nestašicu krumpira utjecala i nepovoljna kišna godina, zbog čega ovo povrće trune i napadaju ga razne štetočine, što će, pojašnjava, imati za posljedicu malu ponudu krumpira na tržištu. “Nestašica je najviše posljedica minusa iz 2016. godine, od kojeg se ne možemo oporaviti, nemamo sredstava i ne možemo ući u proizvodnju”, ističe Mastalo i dodaje da će nestašica krumpira sigurno vladati i u prvoj polovini 2019. godine. Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da zemlje u koje BiH izvozi krumpir štite svoju domaću proizvodnju, što je, kako kaže, jedan od faktora manjeg izvoza.
“Te zemlje uvode određene carinske barijere, koje ograničavaju uvoz i povećavaju cijenu uvoznog krumpira kod njih. Sa druge strane, kod nas je pala proizvodnja krompira zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta”, pojasnio je Marinković. Prema njegovim riječima, proizvodnja domaćeg krompira u BiH takođe je pala i zato što su poljoprivrednici prethodnih nekoliko godina imali viškove koji su završili na deponijama.
“Oni krumpir nisu mogli plasirati upravo zbog nekontroliranog uvoza, jer mi imamo ‘kroničnu upalu’ kada je u pitanju otvorenost granica, pa je tako za uvozne proizvode sve dozvoljeno, a kada se izvoze naši proizvodi, naši proizvođači, koji proizvode u teškim uvjetima, ne mogu osigurati neophodne dokumente”, istakao je Marinković te dodao da zbog svega ovoga proizvođači u konačnici imaju gubitke, bez obzira na prinose. Hoće li krmopira biti na tezgama u BiH, ostaje da se vidi, s obzirom na to da je, prema pisanju njemačkih i švicarskih medija, suša u zapadnoj Europi uzela danak i smanjila prinos. Naime, njemački proizvođači krumpira upozoravaju da bi prinos krumpira u toj zemlji ove godine mogao biti manji i za 40 posto.
