BiH ostala bez 266 km svojih netaknutih rijeka

Dok Ujedinjeni narodi upozoravaju da su svjetski vodni sustavi na granici kolapsa, a Balkan gubi stotine, pa i tisuće kilometara netaknutih rijeka, institucije u BiH nastavljaju izdavati dozvole za male hidroelektrane. 

Svijet troši vodu brže nego što ona može da se obnovi

Rijeke koje su nekada bile pouzdan izvor života danas se povlače, presušuju ili gube snagu pred stalnim pritiskom čovjeka. Kako upozorava United Nations University – Institute for Water, Environment and Health (UNU-INWEH), čovječanstvo je ušlo u fazu „globalnog vodnog bankrota“ – trajnog gubitka prirodnog vodnog kapitala. Ovaj zaključak donosi izvještaj objavljen nedavno, 20. siječnja 2026. godine, čiji je glavni autor Kaveh Madani, direktor UNU-INWEH i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za upravljanje vodnim resursima i klimatske rizike.

Foto: Una

U istom trenutku, na Balkanu, jednom od posljednjih europskih utočišta relativno netaknutih rijeka, novi podaci pokazuju da se prostor za očuvanje prirodnih vodotokova ubrzano zatvara. Komparativna studija „Hidromorfološko stanje balkanskih rijeka 2025“, koju je izradio Ulrich Schwarz iz organizacije Fluvius Vienna, dokumentuje gubitak gotovo 2.450 kilometara netaknutih riječnih dionica u regionu od 2012. godine!

Udio gotovo prirodnih rijeka pao je sa 30 na 23 posto, a glavni pokretač tog procesa ostaje hidroenergetski razvoj – posebno gradnja brana i malih hidroelektrana, piše portal Gerila.

Bosna i Hercegovina u toj slici ne stoji po strani

Naprotiv i nažalost. Prema nalazima studije, udio netaknutih rijeka u BiH smanjen je s 1.170 kilometara na 904 kilometra u periodu od 2012. do 2025. godine, što predstavlja pad od 23 posto ekološki najvrijednijih riječnih dionica. Kada se uračunaju dodatne degradacije uslijed regulacije korita i eksploatacije sedimenta, čak 350 kilometara riječnog toka izgubilo je svoj stepen očuvanosti – oko deset posto ukupne procijenjene dužine rijeka u zemlji.

“Iako su neke lokalne zajednice u BiH nastavile uspješno da brane svoje rijeke i da se bore protiv štetnih projekata, pritisak se nastavlja. Ovi nalazi navedeni u studiji trebaju biti ozbiljno upozorenje našim predstavnicima vlasti i institucijama da u dobu kada je klimatska kriza evidentna, očuvanje rijeka i vode i održivo upravljanje istim treba biti naš imperativ. S obzirom da nažalost ne vidimo da su institucije do sada pokazale spremnost i odgovornost po ovom pitanju, apelujemo na građane da se uključe u što većem broju i da brane naše rijeke, jer su one izvor života i naše javno dobro”, upozorava Vladimir Topić iz Centar za životnu sredinu, koordinator kampanje Sačuvajmo plavo srce Europe u BiH.

Foto: Plivska jezera

Stvarnost na terenu govori drugačije

Dok globalni izvještaji konstatiraju da su pojmovi poput „vodne krize“ ili „vodnog stresa“ postali preslabi da opišu razmjere štete nad prirodnim vodnim kapitalom, institucije u Republici Srpskoj nastavljaju praksu koja rijeke tretira kao infrastrukturni resurs, a ne kao javno dobro. Najilustrativniji primjer tog raskoraka između naučnih upozorenja i administrativne prakse danas je rijeka Pliva.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je 26. prosinca 2025. godine po treći put izdalo ekološku dozvolu za izgradnju male hidroelektrane „Jovići“ na Plivi, instalisane snage 0,6 MW, firmi „Prirodna energija“ d.o.o. Šipovo.

Odluka je donesena uprkos činjenici da je Okružni sud u Banjaluci u dva navrata poništio ranije dozvole za isti projekt, prihvaćajući tužbe Centra za životnu sredinu i potvrđujući da postupci izdavanja dozvola nisu bili zakoniti.

Sud je u svojim presudama jasno ukazao na izostanak plana remedijacije i rekultivacije, ali i na nedostatak uvjerljivih dokaza o postojanju javnog interesa. Posebno je naglašeno da je Pliva prirodno izuzetno vrijedan vodotok, čiji se potencijal već koristi kroz turizam, sportski ribolov i zaštitu prirode – bez trajnog zadiranja u njen tok. Izvori Plive, udaljeni svega nekoliko kilometara od planirane lokacije MHE „Jovići“, spadaju među hidrološki najizdašnije u Bosni i Hercegovini i regionu.

Foto: Mlinovi na Plivi

Ipak, umjesto da sudske presude označe kraj projekta, Ministarstvo je krajem prosinca ponovo stalo iza investitora, ignorirajući suštinske razloge zbog kojih su prethodne dozvole proglašene nezakonitim. U međuvremenu, Vlada Republike Srpske izmijenila je i granice planiranog zaštićenog područja izvorišta Plive i Janje, izuzimajući upravo onaj dio obale i riječnog korita koji se poklapa s trasom buduće hidroelektrane.

Takva praksa, upozoravaju aktivisti, pokazuje kako se zaštitni propisi prilagođavaju investitorima, a ne obrnuto.

Izvještaj UNU-INWEH navodi da danas čak 75 posto svjetske populacije živi u zemljama koje su vodno nesigurne ili kritično vodno nesigurne, dok su mnogi veliki riječni sistemi već „bankrotirali“ – od rijeke Colorado u SAD-u do sustava Murray–Darling u Australiji.

„Mnogi kritični vodni sistemi već su u bankrotu i niko ne zna kada bi se cijeli sistem mogao urušiti“, upozorava Madani.

U takvom svijetu, svaka očuvana rijeka postaje strateški resurs

Zato Pliva, kao i Kasindolska rijeka, Kruščica, Neretva ili Drina, više nisu samo lokalne teme. Nisu čak ni resurs svojih lokalnih sredina, Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, pa ni Balkana. Te rijeke su sada globalno javno dobro koje se treba strogo čuvati ne samo za sadašnje, nego i za sve buduće generacije.

Foto: Volujak u Rami

One su ogledalo odnosa institucija prema javnom interesu i test hoće li Bosna i Hercegovina, u trenutku kada Balkan još uvijek čuva veći udio prirodnih rijeka nego ostatak Europe, izabrati kratkoročni profit ili dugoročnu sigurnost vode.

Kako zaključuje Ulrich Schwarz, „podaci jasno pokazuju što se već gubi – i što će biti izgubljeno ako ne reagiramo“. U BiH, čini se, to upozorenje još uvijek ne dopire do onih koji potpisuju dozvole, prenosi Žurnal.