BiH postaje zemlja staraca, čak 718 tisuća stanovnika starije od 65 godina
Među zemljama s najvišim postotkom starijeg stanovništva (65+) Bosna i Hercegovina i njezini susjedi zauzimaju zabrinjavajuće visoke pozicije.
Visual Capitalist objavio je grafiku s 36 zemalja s najvećim udjelom starijih osoba u 2025. godini utemeljenu na podacima UN World Population Prospectsa za 2025. godinu. Među zemljama s najvišim postotkom starijeg stanovništva (65+) Bosna i Hercegovina i njezini susjedi zauzimaju zabrinjavajuće visoke pozicije.
BiH se našla na sredini liste, točnije, na 18. mjestu. Srbija je zauzela 17. mjesto, a Hrvatska 14. Ovi podaci nisu samo statistika, oni su najava dubokih ekonomskih i socijalnih izazova koji nas očekuju.
Prosječna starost sve veća
U BiH je 22,9% stanovništva starije od 65 godina, što u apsolutnim brojkama iznosi oko 718.000 osoba. Hrvatska ima još veći udio starijih – 23,6% (oko 909.000 osoba). Srbija je također ispred BiH s 23,1% starijeg stanovništva (oko 1,5 milijuna osoba). Slovenija stoji neznatno bolje od BiH, ali i dalje vrlo visoko, s 22,2% (oko 470.000 osoba).
Starenje stanovništva nije samo socijalni već i prvorazredni ekonomski problem. Kompanije se već danas suočavaju s nedostatkom kvalificirane, ali i bilo kakve radne snage. U budućnosti će ovaj problem biti još izraženiji, što će kočiti investicije, inovacije i ukupan ekonomski rast. Mlađa populacija je motor potrošnje i tehnoloških inovacija. Društvo s dominantno starijim stanovništvom ima drugačije potrebe, manju sklonost riziku i sporiju adaptaciju na nove tehnologije.
Odnos broja radnika i umirovljenika drastično se pogoršava
To znači da će buduće vlade morati ili smanjivati mirovine, podizati starosnu granicu za umirovljenje ili značajno povećavati doprinose, što dodatno opterećuje radnu snagu i gospodarstvo. Starija populacija prirodno zahtijeva više zdravstvenih usluga. To stvara ogroman pritisak na zdravstvene proračune, bolnice i medicinsko osoblje, koje je i samo pogođeno emigracijom. Prosječna starost stanovnika BiH 2021. godine bila je 41,8 godina, a prema procjeni, 2050. godine prosječna starost stanovnika Bosne i Hercegovine iznosit će čak 49,3 godine. Ovi podaci zvuče još poraznije ako se uzme u obzir činjenica da je prosječna starost stanovnika BiH 1992. godine bila 30,2 godine.
Izostanak strategije
BiH se suočava s ozbiljnom demografskom krizom koja prijeti ne samo njezinoj budućnosti već i samoj egzistenciji države. Pojam “bijela kuga” označava pad nataliteta ispod granice prirodne obnove stanovništva – odnosno situaciju u kojoj broj umrlih godinama premašuje broj rođenih. Ova pojava postaje sve izraženija u BiH, gdje se posljednjih desetljeća bilježi kontinuiran pad broja novorođenčadi, uz istodobno starenje stanovništva i masovno iseljavanje, osobito mladih ljudi. Prema dostupnim statistikama, BiH gubi desetke tisuća stanovnika godišnje – ne samo zbog niskog nataliteta već i zbog ekonomske nesigurnosti, političke nestabilnosti i nedostatka perspektive, što mlade tjera na odlazak u zemlje zapadne Europe. Time se dodatno smanjuje broj potencijalnih roditelja, pa se zatvara začarani krug demografske propasti. Ruralna područja ostaju prazna, sela izumiru, a gradovi stare. Ono što je posebno zabrinjavajuće je izostanak konkretne, dugoročne strategije za zaustavljanje “bijele kuge”.
Iako postoje pojedinačne mjere na entitetskim i županijskim razinama, poput jednokratne pomoći za novorođenčad ili subvencija za roditelje, one su nedovoljne i često nesustavne. Prava demografska obnova zahtijeva sveobuhvatne reforme: sigurnija radna mjesta, stambene olakšice za mlade, dostupne i kvalitetne vrtiće, ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života te povratak povjerenja u institucije. U suprotnom, BiH će postati zemlja staraca, a u nekim dijelovima i potpuno prazna zemlja. Gubitak stanovništva ne znači samo manjak radne snage – on vodi i prema gubitku kulturnog identiteta, urušavanju ekonomskog sustava, pa čak i ugrožavanju teritorijalnog integriteta države.
Ako se hitno ne poduzmu konkretni i ozbiljni koraci, pitanje opstanka BiH više neće biti samo političko već i biološko te civilizacijsko. “Bijela kuga” je tihi, ali uporan neprijatelj koji ne nosi oružje, ali ostavlja pustoš.
Njezina žrtva mogla bi biti cijela jedna država
Demografi upozoravaju da je BiH već zemlja staraca jer su se u proteklom razdoblju iz nje iselile tisuće mladih te već godinama broj umrlih premašuje broj rođenih. Projekcije za BiH pokazuju kako će za 20-ak godina broj stanovnika biti više nego prepolovljen te da će većinu činiti upravo osobe treće životne dobi.