BiH prijeti “siva lista” zbog izostanka mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma

Bosna i Hercegovina ima rok do veljače iduće godine da poduzme konkretne mjere protiv pranja novca i financiranja terorizma, koje od nje zahtijevaju europske institucije.

Ukoliko mjere ne budu provedene na odgovarajući način, BiH je u opasnosti da završi na “sivoj listi” Radne grupe za financijsko djelovanje (FATF), što bi predstavljalo ozbiljan udar na ekonomiju zemlje, upozoravaju iz Delegacije Europske unije u BiH.

Iako stavljanje na “sivu listu” ne znači da je država pod sankcijama, to je upozorenje međunarodnim finansijskim institucijama i investitorima da postoji povećan rizik u poslovanju s tom zemljom, piše Radio Slobodna Evropa.

To znači i dodatne kontrole za sve transakcije sa inozemstvom, porast kamata i naknada u poslovanju sa bankama.

Nedostatak konkretnih akcija

Država bi imala otežan pristup međunarodnim financijskim tržištima, stranim investicijama i kreditima međunarodnih organizacija.

Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, koji je BiH usvojila u veljači prošle godine, trebao je predstavljati ključni korak ka ispunjavanju europskih standarda u ovoj oblasti.

Međutim, nedostatak konkretnih akcija u njegovoj primjeni doveo je do toga da je BiH ove godine stavljena pod dodatnu kontrolu, i dobila spisak mjera koje mora da ispuni.

Moneyval, tijelo Vijeća Europe koje prati kako zemlje spriječavaju pranje novca i financiranje terorizma, preporučio je 70 mjera za poboljšanje nadzora, pooštravanje kazni i jačanje pravne borbe protiv pranja novca u BiH te će u veljači 2026. kontrolirati koliko se radilo na njihovoj primjeni.

Oni blisko surađuju s FATF-om, međunarodnom organizacijom za praćenje pranja novca i financiranja terorizma te ispunjavanje standarda u tim područjima.

Što BiH treba ispuniti?

Delegacija EU u BiH u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Europa upozorava – ukoliko do veljače ne bude postignut značajan napredak, „postoji velika vjerojatnost da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na popis jurisdikcija pod pojačanim nadzorom, poznat kao siva lista“.

Navode da BiH mora usvojiti zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnoj razini, te zakon o ciljanim financijskim sankcijama u vezi s terorizmom i financiranjem terorizma.

Dodaju i da se dugo čeka na uspostavu registra stvarnih vlasnika pravnih osoba u BiH.

Jedan od ključnih zahtjeva već je ispunjen, kada je u srpnju ove godine BiH osnovala Koordinacijsko tijelo za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, te financiranja širenja oružja za masovno uništenje.

Riječ je o stalnom tijelu, u kojem djeluje nešto više od 40 stručnjaka iz različitih državnih i entitetskih institucija, a čija je zadaća, među ostalim, provoditi procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti u BiH te pratiti koliko je zemlja usklađena s međunarodnim standardima.

Njime predsjeda Ivana Veselčić iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Iz ovog Ministarstva rečeno je za RSE da Moneyval, među ostalim, traži bolji sustav nadzora, uvođenje strožih kazni te sprječavanje ulaska rizičnih osoba u vlasničke strukture poduzeća.

Ozbiljan rizik

Tužiteljstva i sudovi trebaju povećati broj istraga i presuda za pranje novca, dok država mora dokazati da učinkovito upravlja oduzetom imovinom.

„Svako kašnjenje ili nedosljednost u provedbi ovih mjera predstavlja ozbiljan rizik za BiH i može rezultirati stavljanjem na sivu listu FATF-a“, upozoravaju iz Ministarstva.

Na sivoj listi BiH je posljednji put bila od 2015. do 2018. godine.

Koliko je stvarna prijetnja ‘sive liste’?

Iz Moneyvala je kratko rečeno za RSE da će sljedeća cjelovita procjena stanja biti tek 2031. godine, ali da oni „kontinuirano procjenjuju zemlje“, a time i njihovo zakonodavstvo.

U Ministarstvu sigurnosti BiH kažu da očekuju „punu posvećenost svih nadležnih institucija na svim razinama vlasti kako bi se preostale obveze provele u zadanim rokovima“.

Navode da su izradili Nacrt zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprječavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje te da bi uskoro trebao biti upućen u proceduru.

Dodaju da je nacrt pravilnika o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje, iako je sam zakon usvojen još u veljači prošle godine.

Branislav Borenović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, kaže za RSE da zasad nijedan od ključnih zahtjeva Moneyvala nije došao pred zastupnike.

„To je u suštini ključno pitanje za Vijeće ministara – zašto to ne predlaže, zašto ne usvaja određena zakonska i podzakonska rješenja koja bi nas na neki način uklonila iz te opasne zone, kako ne bismo ponovno došli na sivu listu“, kaže Borenović.

Tradicija prijetnji

Ekonomist Admir Čavalić je optimist te se nada da BiH neće dospjeti na „sivu listu“.

„Mi smo u posljednjih nekoliko godina imali kontinuitet, da tako kažem, tih prijetnji da ćemo dospjeti na listu. Međutim, u posljednji čas se nekako poslože političke kockice i to se izbjegne“, kazao je Čavalić.

Ukoliko do toga dođe, pojašnjava Čavalić, to će potencijalnim investitorima signalizirati „da ova zemlja nije sigurna u smislu obavljanja poslovanja“.

Prema njemu, najveći problem tada bi bio porast transakcijskih troškova, koji se ne odnose samo na novac.

„Te procedure, posredno vrijeme, obrada i sve ono što otežava samo provođenje transakcije spada u transakcijski trošak“, rekao je ekonomist.

On propisuje da nadzor nad njegovom primjenom provodi ukupno 19 različitih institucija na razini entiteta i Brčko distrikta, od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za vrijednosne papire i odvjetničkih komora, do inspektorata.

Kontrola na razini entiteta

Zakon o sprječavanju pranja novca propisuje da nadzor nad njegovom primjenom provodi ukupno 19 različitih institucija na razini entiteta i Brčko distrikta, od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za vrijednosne papire i odvjetničkih komora, do inspektorata.

Kako bi mogao primjenjivati ovaj zakon, Inspektorat Republike Srpske predložio je izmjene entitetskog Zakona o inspekcijama.

O njima će zastupnici raspravljati na sjednici Narodne skupštine RS koja počinje 16. prosinca, a one predviđaju formiranje sektora koji će se baviti pranjem novca i financiranjem terorizma.

Dok taj sektor u potpunosti ne zaživi, taj će posao obavljati tržišni inspektori.

Iz Inspektorata pojašnjavaju za RSE da do sada nisu obavljali ovaj vid provjere, u kontekstu „kontrole njihovih transakcija ili procjene rizika od pranja novca“.

Navode da će im za to biti potrebni dodatni kadrovi i sredstva te da je moguće popunjavanje radnih mjesta već zaposlenim kadrovima.

„Pod nadzorom ovog tijela naći će se revizorska društva, knjigovodstvene i računovodstvene usluge, porezni savjetnici, pravne osobe koje za račun klijenata provode usluge prijenosa novca, te izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima“, kažu iz Inspektorata.

Gotovina

Dodaju da će kontrolirati poštanske usluge ukoliko obavljaju platni promet, trgovce automobilima te trgovce plemenitim metalima, dragim kamenjem i umjetninama ukoliko su transakcije vrijednije od 20.000 maraka (oko 10.000 eura).

Inspektori će kontrolirati jesu li zakonski obveznici uspostavili procedure za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

Iz Inspektorata RS ističu da je zakonom zabranjeno primanje gotovine ukoliko plaćanje za robu ili usluge prelazi 30.000 maraka (oko 15.000 eura), čak i u slučajevima plaćanja „na rate“.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, koja djeluje u drugom entitetu, nisu odgovorili na upit RSE na koji će način kontrolirati pranje novca te je li zbog toga potrebno mijenjati zakone.