Blagdan svete Ane svečano proslavljen u Podboru

Blagdan svete Ane, nebeske zaštitnice filijalne crkve u Podboru, svečano je proslavljen danas svetom misom koju je predslavio fra Julijan Madžar u koncelebraciji s fra Andrijom Jozićem i fra Brankom Malekinušićem iz župe Rama-Šćit te fra Ilijom Jurićem iz župe Rumboci.

Božje milosrđe

“Ime Joakim jest hebrejskog porijekla i znači ‘Bog čini jakim’. Ime Ana je isto hebrejskog porijekla i znači ‘Koja se odlikuje milosrđem’. Kada spojimo to dvoje znamo sa je Bog svemoguć i da je bogat milosrđem. To se kroz njih dvoje provlači”, kazao je tijekom propovijedi fra Julijan te se posebno osvrnuo na ulogu žena u kršćanstu i Crkvi. Iako se ponekad ta zajednica čini patrijarhalnom, ipak primjera radi, muškarci u Bibliji uvijek odlaze do Boga, dok su žene te kojima dolazi sam Bog.

“Ta svijest u vama ženama treba i danas prevladati, treba danas biti prisutna u vama. Često naš muški ponos, često naš muški inat nekad je obezvrjeđivanje, ne želi ženi priznati njezino mjesto. Ne želi joj dati njeno mjesto, ali vas to ne smije obeshrabriti”, kazao je fra Julijan te dodao: “Vaša ljubav, vaša pažnja, vaša odanost, vaš angažman potreban je u izgradnji boljeg svijeta.”

Fra Julijan se osvrnuo i na trajne vrijednosti za kojima treba ići: “Trajne vrijednost jesu obitelj, jesu prijatelji, pomoć koju dajemo ili primamo od drugih. Osjećaji unutarnjeg mira, sreće i zadovoljstva koje dolazi iz iskrenog susreta i pomaganja jednih drugima.”

Vjernici su se povodom blagdana duhovno pripremali kroz trodnevnicu u četvrtak, petak i subotu

Prvi dan trodnevnice služit će se sveta misa za bolesne, stare i usamljene, a drugi dan trodnevnice bit će upriličena molitva i blagoslov trudnica kao i onih koje mole za porod i majčinstvo. Trećeg dana služit će se  sveta misa na odluku mladih uz blagoslov djece.

Sveta Ana se inače slavi 26. srpnja, zaštitnica je i pomoćnica  nerotkinja, pomoćnica u teškim porodima, zaštitnica udovica i neudatih djevojaka, kuharica kod svećenika, krojača, bojadisera i zlatara. Sveta Ana i Joakim roditelji su Blažene Djevice Marije.

Štovanje Marijinih svetih roditelja svakako ima dugu tradiciju, osobito među Grcima te je povijesno potvrđena već u VI. stoljeću. Na Zapadu se, međutim, prvi znaci pobožnosti odnose na svetu Anu te sežu u X. stoljeće. Blagdan u njenu čast uspostavljen je 1584. godine.

Ana bijaše vremešna i pobožna Izraelka iz plemena Judina

Priroda joj nije bila podarila ono što se u to vrije­me u Izraelu smatralo najjasnijim i nepobitnim znakom Božjega blagoslova i naklonosti: dijete. Poradi njene ne­plodnosti, Joakim, njen suprug, smatrao je kako je njegova žrtva, koju je s velikom pobožnošću prenio u jeruzalemskome hramu, odbijena.

Bol uzrokovana tim odbijanjem potresla je staroga Joakima, koji je napustio kuću i zemlju, kako bi se sa sta­dom povukao u samoću planina, gdje je neprestano opla­kivao svoju nesretnu kob. No, činilo se kako i Ani, koja je ostala sama, budućnost nosi samo tugu, suze i neostva­rive molitve.

Sv. Ani se u zagovor utječu žene koje žele djecu, trudnice, porodilje i majke općenito

No, jednoga se dana ukazao anđeo: prvo Joakimu, u pustinji, a zatim i Ani, kako bi im navijestio kako je ono što je ljudima nemoguće, Bogu ipak moguće te kako će Anino krilo, neplodno uslijed poodmakle dobi, podariti život najljupkijem i najsvetijem od svih stvorenja: Ma­riji, majci Isusovoj – majci Mesije.

Joakim je, utješen tom nadom, okupio stado te se br­zinom i nestrpljenjem mlada zaručnika uputio prema kući njegove Ane.

Susret dvoje starih supružnika nadasve je poetski oslikao Giotto na zidovima kapele degli Scrovegni u Padovi. Nježnom i mršavom staračkom rukom, Ana miluje suprugovu bijelu bradu, koja kao da je zadrhtala pod nježnim dodirom ljubljene žene.

Čitav taj prizor, piše Piero Bargellini, odiše mirnim pouzdanjem, sretnim iščekivanjem, tihim razumijevanjem, u odmjerenim, a opet izražajnim pokretima likova što ih je starost učinila časnima, ali se osjeti također i gotovo proljetno ozračje čiste i blage, nježne i uzvišene idile.

Jakovljevo evanđelje

An i Joakim obećali su Gospodinu kako će, bude li im podario dijete, ono biti posvećeno Gospodinu u hramu. Tako je Malena Marija u dobi od tri godine odvedena u hram i ostavljena ondje, kako bi zavjet bio ispunjen.

O tom uzvišenom i neobičnom događaju, u koji je uklju­čena sama majka Isusova, u Evanđelju nema niti spome­na. Spominje ga jedno od apokrifnih evanđelja, koje Crk­va ne smatra nadahnutima od Duha Svetoga: Jakovljevo protoevanđelje. Ondje je ispričana priča o Djevičinim roditeljima, po uzoru na sličan događaj u kojemu je glav­ni lik majka proroka Samuela, koja se također zvala Ana.