Bosni i Hercegovini potrebno 3% darivatelja krvi, a krv daruje njih tek 1%
Sveučilišna klinička bolnica Mostar prošlog tjedna suočila se s ozbiljnim nedostatkom krvi, osobito krvne grupe nulta pozitivna, piše Večernji list BiH. Zbog toga je šefica Transfuzijskog centra, doktorica Jadranka Knežević, uputila hitan apel darivateljima svih krvnih grupa da se odazovu i daruju krv. Apel je odjeknuo među građanima i sada se stanje stabiliziralo.
Velike potrebe
“Stanje je bilo baš kritično. Nama je kritično kad nule nestane. Tako da smo u ponedjeljak, utorak, srijedu i petak apelirali na građane da bolnici nedostaje krvi. Imali smo dosta hitnih slučajeva kroz CUM, bilo je dosta prometnih nesreća, prijeloma kuka, aneurizme. Jednostavno, došlo je do takve situacije da smo imali puno operacija koje su zahtijevale puno krvi, a s druge strane imamo kronične bolesnike koji svakodnevno uzimaju naše krvne pripravke. To su kronični bolesnici koji leže na internoj klinici, hematologiji, gastroenterologiji, posebno onkološki bolesnici koji ne mogu primiti kemoterapiju ako im nije zadovoljavajuća krvna slika. Njima se na kontroli otkrije da im nije dobra krvna slika i moraju primiti dvije ili tri doze krvi, a oni kemoterapiju moraju primiti redovito”, kazala nam je dr. Knežević.
Ljetno je razdoblje uvijek problem
Građani su na godišnjim odmorima i Transfuzijski centar nema mogućnost organiziranja akcija darivanja krvi, kako redovitih tako i izvanrednih.
“Mi imamo plan i znamo gdje ćemo biti i gdje jesmo u kolovozu, ali sve je to nedovoljno. Od 1. do 28. kolovoza imat ćemo devet ili deset akcija, ali to je sve nedovoljno jer imamo jako teške bolesnike i operacije koje zahtijevaju jako velike količine krvnih pripravaka. Trudimo se zvati darivatelje, da odemo ako nas netko pozove i ponudi svoj prostor, organizira ljude, informira ih o darivanju krvi. Na takav način uspijevamo osigurati krv”, kaže dr. Knežević.
Ovo nije problem koji se događa ovo ljeto, ovo je problem koji se javlja iz godine u godinu. I ne samo kod nas nego u cijelom svijetu. Pogotovo od COVID-a, tendencija davanja krvi je u padu. U Bosni i Hercegovini trenutačno postoji disbalans između rastućih potreba za krvnim pripravcima i broja dobrovoljnih darivatelja, koji ostaje isti ili se smanjuje. U SKB-u Mostar trude se nadići ove probleme i osigurati krv da čeka bolesnika jer bolesnik ne smije čekati krv. Jedan od načina je i kada se mediji uključe.
“Imamo i društvene mreže preko kojih objavljujemo svoje probleme. Tako animiramo i nove darivatelje. U BiH ima potrebe za tri posto darivatelja, a imamo jedan posto. Dakle, trebamo još dva posto ljudi animirati i educirati kako bismo dosegnuli pričuvu, odnosno broj davatelja koji bi osigurao dovoljne doze krvnih pripravaka našim bolesnicima”, ističe dr. Knežević.
Razvijanje svijesti
Darivatelji osjećaju obvezu darovati krv, oni u sebi imaju razvijenu svijest o obvezi pomaganja bolesnicima. Dolaze redovito darovati krv, dok svi drugi dolaze na poziv ili kad su u pitanju rodbinsko darivanje, kad je netko u obitelji bolestan i članovi obitelji dolaze i daruju krv. Doktoricu smo pitali koliko je kod mladih razvijena svijest o potrebi darivanja krvi.
“Kad su u pitanju mladi, mi idemo po školama, fakultetima. Radimo redovito predavanje, tribine. Radili smo i neke projekte s dječicom u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Djeci već od malih nogu treba govoriti o darivanju i što ono znači. Obvezu darivanja krvi trebali bi imati svi jer krv se ne može kupiti, nju mora darovati zdrav čovjek kako bismo od nje dobili krvne pripravke i dali ih bolesnicima. Mladi ljudi daju krv, ali sve je to u ovom trenutku nedovoljno”, zaključuje dr. Knežević.
