BOŽIĆ: Rođenje Gospodina našega Isusa Krista
Božić – svetkovina Rođenja Gospodina našega Isusa Krista, koja se slavi 25. prosinca, izvor je ljubavi i mira, nade i povjerenja. Bog se rodio među nama kao maleno siromašno dijete, prepun ljubavi za nas.
Božić je izvor ljubavi i mira, radosti i ljepote, nade i povjerenja. Slavimo najvažniji rođendan ljudskoga roda. Slavimo rođendan Isusa Krista. Bog se rodio među nama kao maleno siromašno dijete, prepun ljubavi za nas. Rođenjem u Betlehemskoj štali, u noći, očituje nam svoju ljubav, dijeli s nama naše tegobe i govori nam da životne okolnosti ne mogu biti zapreka njegovoj ljubavi. Nije zahtjevan, ne traži puno, a sve daje. Božji je Sin postao jedan od nas i to nas ispunja radošću i nadom. Doista, svaki od nas može s prorokom reći: „Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku, onima koji kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu. Ti si radost umnožio, uvećao veselje…“ Zašto se baš danas slavi svetkovina Božjeg čovjekoljublja, pojašnjeno je u ulomku iz knjige Duh liturgije pape Benedikta XVI.
„Teško je ustanoviti koliko daleko u prošlost sežu korijeni svetkovine Božića. Svoj je oblik svetkovina definitivno dobila u 3. stoljeću. Otprilike istodobno pojavljuje se na Istoku svetkovina Bogojavljenja 6. siječnja, a na Zapadu Božić 25. prosinca, s različitim naglascima iz različita religiozno-kulturnoga konteksta u kome su obje svetkovine nastajale, ali s konačno jednim zajedničkim osmišljenjem: slaviti Kristovo rođenje kao početak novoga života, istinskoga Sunca povijesti. Polazište za utvrđivanje datuma Kristova rođendana tvori nadnevak 25. ožujka. Koliko je meni poznato, najstarija bilješka o tom datumu nalazi se kod afričkoga crkvenog pisca Tertulijana s kraja 2. st., koji pretpostavlja kao poznatu predaju da je Krist podnio smrt na križu 25. ožujka.
U jednom spisu koji je nastao godine 243. isto tako u Africi, a tiče se izračunavanja datuma uskrsnuća, pronaći ćemo u sklopu s tumačenjem 25. ožujka kao datuma stvaranja svijeta i jedno posve svojevrsno računanje datuma Kristova rođenja: prema izvještaju o stvaranju, Sunce je stvoreno četvrtoga dana stvaranja, tj. 28. ožujka. Prema tome bi trebalo smatrati taj dan danom Kristova rođenja, danom izlaska istinskoga Sunca povijesti. Ta je misao još u 3. stoljeću i nadalje imala svoje inačice, u smislu što se poistovjećivao dan Kristove muke s danom Kristova začeća te se tako 25. ožujka svetkovao i kao Anđelov navještaj, tj. Gospodinovo začeće snagom Duha Svetoga u krilu Djevice.
Svetkovina Kristova rođenja 25. prosinca – devet mjeseci nakon 25. ožujka – na Zapadu se ustalila tijekom 3. stoljeća, dok je na Istoku – vjerojatno zbog kalendarskih razlika – dan Kristova rođenja slavljen najprije 6. siječnja, što je zacijelo bio istodobno i kršćanski odgovor na mitsku svetkovinu rođenja bogova koja se toga dana slavila u Aleksandriji.
Danas su neodržive stare teorije kako se u Rimu kao datum rođenja Kristova ustalio 25. prosinca kao opreka mitu o Mitri ili kao kršćanski odgovor na kult nepobjedivoga Sunca, što su ga rimski carevi promicali u 3. stoljeću kao pokušaj stvaranja jedne nove religije u carstvu“, napisao je papa Benedikt XVI.
Na temelju rečenog, može se zaključiti kako su kršćani do 25. prosinca kao datuma Isusova rođenja došli polazeći od čisto teoloških, tj. povijesno-spasenjskih razmišljanja. Taj su dan uzimali za prikladan dan da se proslavi Kristov dolazak na svijet, prenosi HKM. Svetkovanje Božića u 4. stoljeću bila je ujedno potvrda Nicejsko-carigradskog vjerovanja koje i danas molimo u nedjelju i blagdane nakon Službe riječi.
Slavljenje Božića podsjeća na prvi susret čovjeka s Isusom koji je pravi Bog i pravi čovjek. Uz osobitu ljepotu i čar Božića jest Božji proglas da ovaj naš svagdanji život i svi njegovi križevi nije besciljan, nego smislen. Na povijesni događaj Isusova rođenja u betlehemskoj štalici podsjećaju i jaslice koje se nalaze u svim crkvama, a izradio ih je prije 800 godina Sv. Franjo Asiški (1223.).
Također, tradicija je i da božićno drvce krasi crkve i domove. Običaj kićenja božićnog drvca došao je sa sjevera, negdje u 16. st. Božićno zeleno drvce postavljeno u kući podsjeća na novi život. No ne zaboravimo da jaslice koje upućuju na Kristovo rođenje imaju stanovitu prednost pred božićnim drvcem.
Čestit i blagoslovljen Božić, sveto porođenje Isusovo!
J.P., KT
