Britansko-kanadski gigant ‘Adriatic Metals’ siječe visokokvalitetnu šumu u Varešu
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT objavila je nove detalje o sječi šume u odjelima 63 i 64 gospodarske jedinice „Gornja Trstionica – Bukovica“, na području općine Vareš, gdje je tokom ljeta 2023. godine uklonjeno 523,84 kubika drvne mase. Prema informacijama fondacije, stabla su posječena bez potrebne doznačene markacije i odobrenja nadležnog organa.
Kako navode, Županijska uprava za šumarstvo Zeničko-dobojske županije podnijela je više kaznenih prijava zbog nezakonite sječe, no Tužiteljstvo ZDK ocijenilo je da se u ovom slučaju ne može govoriti o kaznenoj odgovornosti, već samo o prekršajima, budući da se radilo o sječi unutar koncesijskog polja tada britanske kompanije Adriatic Metals, a danas kanadske.
Za opisane radnje kompaniji je izrečena kazna u iznosu od 15.000 konvertibilnih maraka, što Fondacija ACT smatra „mizernim iznosom“ s obzirom na posljedice po šumski fond i ekosustav.
Fondacija tvrdi i da su ovakve aktivnosti bile omogućene rješenjima resornog entitetskog ministarstva, koja ocjenjuju neustavnim. Podsjećaju da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u srpnju 2024. godine potvrdio da entiteti nemaju nadležnost raspolagati državnom imovinom, uključujući šume i šumska zemljišta.
„Provođenje čiste sječe na velikoj površini, stvaranje goleti i uklanjanje visokokvalitetne vareške šume direktno ugrožava opstanak šumskih ekosustava“, navode iz Fondacije ACT, pozivajući se na službene zapisnike i prijave šumskih šteta Županijske uprave za šumarstvo.
Posebno izdvajaju slučaj iz rujna 2023. godine kada je, prema dokumentaciji, posječeno dodatnih 375,35 kubika drvne mase stabala bukve, jele i smrče II boniteta. Od toga je, kako navode, čak 290,37 kubika, odnosno 77 posto, predstavljalo tzv. tehniku – drvnu masu visoke kvalitete.
Fondacija zaključuje da u javnom diskursu ne stoji teza o uklanjanju „šikare“ radi industrijskog razvoja, već da je u pitanju sječa jedne od najkvalitetnijih šuma u vareškom kraju. U priopćenju pozivaju institucije na odgovornost te poručuju: „Čije su onda ‘naše’ šume?“
