Broj blokiranih računa poduzeća u BiH gotovo se udvostručio u 13 godina
Broj blokiranih računa poduzeća u Bosni i Hercegovini gotovo je udvostručen u odnosu na prvi izvještaj objavljen prije 13 godina.
Prema podacima Centralne banke BiH, u prosincu prošle godine u Bosni i Hercegovini bilo je blokirano 108.014 računa poslovnih subjekata, dok je u prvom izvještaju, objavljenom u studenome 2012. godine, taj broj iznosio 58.038, prenose Nezavisne.
“Do danas su 59.032 tvrtke imale blokiran barem jedan račun, što je za 26 manje nego prethodnog mjeseca”, stoji u izvještaju Centralne banke BiH za prosinac 2025. godine.
U ovom mjesečnom izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Banke, koji sadrži 4.371 stranicu, dvije manje nego prethodnog mjeseca, navedene su pravne osobe iz različitih djelatnosti. Među njima su sportske i zdravstvene organizacije, općine, gospodarska poduzeća, zadruge, agencije, udruge, kao i subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima.
Krajem studenoga bilo je blokirano 108.106 računa poslovnih subjekata, dok je 59.058 tvrtki imalo blokiran barem jedan račun
Dodaje se kako je u prvom izvještaju Centralne banke, objavljenom početkom studenoga 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini iznosio 58.038, dok su 35.694 tvrtke imale barem jedan blokiran bankovni račun.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, izjavio je za “Nezavisne novine” kako trend rasta blokiranih računa odražava ozbiljan problem nelikvidnosti u gospodarstvu.
“Nelikwidnost je sama po sebi izuzetno opasna, jer je u više od 90 posto slučajeva razlog zatvaranja poduzeća upravo nelikvidnost. Zbog toga je važno sustavnim mjerama podržavati likvidnost gospodarstva. Te se mjere kreću od monetarnih i fiskalnih do institucionalnih. Kada je riječ o monetarnim mjerama, prije svega se misli na osiguravanje poduzećima pristupa povoljnim izvorima sredstava za financiranje kratkoročnih obveza”, naglasio je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, Centralna banka BiH taj cilj može ostvariti smanjenjem stope obveznih rezervi, čime bi se oslobodila dodatna sredstva za kreditno jačanje likvidnosti.
“Fiskalne mjere odnose se na brzinu povrata sredstava od PDV-a te na naplatu po gotovinskom načelu, odnosno plaćanje PDV-a tek nakon što gospodarski subjekt naplati svoja potraživanja. Institucionalni aspekt uključuje mjere usmjerene na povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava, posebno u sprječavanju pojave fiktivnih tvrtki te ubrzavanju postupaka likvidacije i stečaja. Na taj bi se način pomoglo gospodarstvu da održi poslovanje iznad granice opstanka te bi se smanjio broj blokiranih računa i ugašenih poduzeća”, zaključio je Mlinarević.
