Centralna banka BiH ima znatno veće pričuve od nekih članica Europske unije
Ukupne pričuve Centralne banke Bosne i Hercegovine krajem rujna 2025. godine iznosile su 17,92 milijarde konvertibilnih maraka. Taj iznos predstavlja najvišu razinu pričuva u povijesti banke i pokazuje značajan rast u odnosu na prethodnu godinu.
Stotine milijardi eura čuvaju središnje banke europskih zemalja, što se prvenstveno tumači potrebom zaštite od globalnih tržišnih nestabilnosti kakvih je u svijetu sve više, piše Večernji list BiH.
Prema podacima o međunarodnim pričuvama europskih središnjih banaka za prošlu godinu, Švicarska uvjerljivo prednjači s impresivnom 791 milijardom eura pričuva, što je mnogo više od bilo koje druge europske zemlje. Na drugom mjestu nalazi se Njemačka s 329 milijardi eura, a na trećem Italija s 253 milijarde eura pričuva. Odmah iza Italije je i Francuska s 246 milijardi eura pričuva.
U skupini zemalja s pričuvama između 100 i 200 milijardi eura nalaze se Ujedinjeno Kraljevstvo (152 mlrd. €), Poljska (194 mlrd. €) i Češka (127 mlrd. €). Ove zemlje bilježe značajan rast pričuva posljednjih godina, što se povezuje s opreznijim pristupom monetarnoj politici i potrebom zaštite od globalnih tržišnih nestabilnosti. Hrvatska je na dnu europske ljestvice s tri milijarde eura pričuva.
Ostale zemlje Europe
Ukupne pričuve Centralne banke Bosne i Hercegovine krajem rujna 2025. godine iznosile su 17,92 milijarde konvertibilnih maraka. Taj iznos predstavlja najvišu razinu pričuva u povijesti banke i pokazuje značajan rast u odnosu na prethodnu godinu. Pričuve se većinom sastoje od stranih valuta, vrijednosnih papira i depozita kod inozemnih banaka, što doprinosi očuvanju monetarne stabilnosti zemlje. To je za 1,06 milijardi KM ili 6,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Primjetno je kako su pričuve Centralne banke BiH znatno veće nego one u Hrvatskoj, ali i većini drugih zemalja regije.
Primjerice, pričuve Centralne banke BiH četiri su puta veće nego slovenske ili crnogorske
Veće su i od onih u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i nekim članicama Europske unije, kao što su Malta ili baltičke zemlje (Latvija, Litva i Estonija). Devizne pričuve ili rezerve predstavljaju sredstva koja središnja banka drži u stranim valutama, stranim vrijednosnim papirima i gotovini. Njihova osnovna funkcija je očuvanje monetarne stabilnosti, podrška domaćem bankarskom sektoru te stvaranje povjerenja u konvertibilnu marku kao valutu Bosne i Hercegovine.
Stopa rasta depozita i kredita u BiH pokazuje pozitivan trend. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u rujnu 2025. iznosila je 10,3 posto, dok je rast kredita dosegnuo 10,2 posto. To upućuje na stabilan bankarski sektor uz povećanu kreditnu aktivnost. Pričuve omogućuju središnjoj banci intervenirati na tržištu u slučaju oscilacija bilance plaćanja ili poremećaja financijske stabilnosti. Povećanje pričuva odražava rast povjerenja investitora i domaćih banaka, a također osigurava zaštitu od vanjskih šokova te inflacijskih pritisaka.
Kratkoročne obveze
Visina deviznih pričuva Centralne banke BiH iznimno je važna jer osigurava stabilnost valute, omogućuje sigurnost financijskog sustava i povećava povjerenje investitora i stanovništva u monetarni sustav. Dio deviznih pričuva investira se u likvidne i sigurne vrijednosne papire, a prihod od tih ulaganja dodatno jača financijsku poziciju Centralne banke i cijelog sustava. Visoke pričuve služe i kao amortizer u slučaju nepredviđenih ekonomskih ili financijskih turbulencija te su ključne za dugoročnu makroekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Minimalne međunarodne preporuke za visinu deviznih pričuva određuju se prema potrebama osiguranja financijske i vanjske stabilnosti zemlje. Najčešće korištena međunarodna preporuka je da pričuve budu dovoljne za pokriće najmanje tri mjeseca uvoza robe i usluga. Također, preporučuje se da devizne pričuve budu dovoljne za pokriće svih kratkoročnih vanjskih obveza koje dospijevaju u roku od godinu dana.
Ove preporuke daju okvir kojim središnje banke upravljaju rizicima povezanima s platnom bilancom i krizama likvidnosti. U slučaju valutnog odbora, kao što je u Bosni i Hercegovini, međunarodne preporuke su još strože i traže da visina pričuva uvijek u potpunosti pokriva iznos novčane mase u optjecaju.
