Četiri godine nakon pada Kabula, talibani gotovo potpuno isključili žene iz javnog života
Četiri godine nakon što su talibani zauzeli Kabul i okončali dvadesetogodišnju prisutnost Zapada u Afganistanu, žene u toj zemlji suočavaju se s gotovo potpunim isključenjem iz javnog života.
Gotovo 100 donesenih dekreta oduzelo im je osnovne slobode, dok je svaki oblik protivljenja opasan, a međunarodni pritisak slabiji nego ikada, piše AFP.
U kolovozu 2021. svijet je pratio dramatične prizore iz afganistanske prijestolnice – od bijega tadašnjeg predsjednika Ashrafa Ghanija, preko povlačenja zapadnih snaga, do kaotičnih scena na zračnoj luci. Talibani su se vratili na vlast, a među prvima su njihovu novu realnost osjetile žene.
Izvješća su govorila o prisilnim udajama, gubitku radnih mjesta, zabrani kretanja bez muške pratnje te zatvaranju škola za djevojčice. Od 2022. zabranjeno je pohađanje srednjih škola i fakulteta, a ženama je onemogućeno raditi u nevladinim organizacijama, Ujedinjenim narodima i javnom sektoru.
Talibanske vlasti strogo provode propise o nošenju odjeće koja pokriva cijelo tijelo, zabranjuju ženama ulazak u parkove, teretane i javna kupališta, pa čak i javno recitiranje poezije ili pjevanje. Prema podacima UN-a, žene doživljavaju “potpuno isključenje” iz društva.
Unatoč riziku od uhićenja i premlaćivanja, mnoge Afganistanke svoje domove pretvaraju u tajne škole i knjižnice. No političku kontrolu čvrsto drži vrhovni vođa Hibatullah Akhundzada, a neslaganje unutar talibanskog vodstva strogo se kažnjava.
Međunarodni kazneni sud u srpnju ove godine izdao je naloge za uhićenje Akhundzade i glavnog suca Abdula Hakima Haqqanija zbog zločina protiv čovječnosti – progona na osnovi spola. Ipak, talibanske vlasti odbacile su optužbe, a sankcije i zabrane putovanja dosad nisu promijenile njihovu politiku prema ženama.
Rusija je zasad jedina država koja je priznala talibansku vladu. Afganistanske žene, ističu aktivistice, žele barem osjećaj da su njihova prava i dalje na međunarodnoj agendi.
