Christian Scmidt nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona

Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je danas tehničke izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o izmjenama zakona koje se odnose samo na integritet izbornog procesa.

Tehničke izmjene podrazumijevaju da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) imenuje predsjednike biračkih odbora, uvođenje skenera, identifikacije birača i videonadzora. Cilj tehničkih izmjena su transparentniji i fer izbori.

“Birači ne mogu čekati da vide hoće li doći do dogovora stranaka 10 ili 15 godina. Ja bih bio sretniji da smo mogli naći određenu mogućnost da se dođe do izmjena zakona izravno od strane odgovornih stranaka odnosno vlasti i parlamenta. Ljudi imaju pravo da njihov glas bude sigurno prebrojan”, poručio je Schmidt, prenosi Klix.

Schmidt je poručio da su ove izmjene važne na europskom putu BiH i da ih je ove izmjene Izbornog zakona BiH trebalo napraviti davno.

Schmidt se u zgradi OHR-a obraća javnosti i uskoro će objaviti i detalje njegove važne odluke.

On je poručio građanima da izlaze na izbore i glasaju i da ne dozvole nikome da blokira njihov put.

Skeneri, identifikacija birača, ratni zločinci…

-Dakle, tehnička unapređenja. Što mislim pod tim? To su skeneri za glasačke listiće, identifikacija birača kako bismo osigurali da ljudi glasaju samo jednom i da osiguramo ispravnu identifikaciju birača. Prema tome, ovim uvodimo pilot projekat i nećemo koristiti ovu tehnologiju na svim biralištima nego na određenom nivou. Mislim da će doći do bolje situacije u smislu izbornog procesa. Imat ćemo papirne listiće, a oni će biti elektronski skenirani i bit će prebrojani. Onemogućit ćemo bilo kakvu mogućnost promjene listića ili da neki birački listići izađu iz kutije s drugačijim rezultatom. Postoje uvjeti i za sankcioniranje. Imamo profesionalizaciju biračkih odbora. Postoji i komplet pravila za izbornu kampanju. Moramo krenuti s tehničkim izmjenama i uspostaviti saradnju s drugim organima vlasti da se to provede., naveo je Schmidt.

Postoji i drugi dio odluke koji, između ostalog, ostavlja mogućnost domaćim političarima u roku tri tjedna da poboljšaju ili izmjene Schmidtovu odluku.

Također se zabranjuje i kandidiranje presuđenim ratnim zločincima.

-Što se tiče drugog dijela mojih odluka, ostat će vremena za oko tri tjedna da se izvrše promjene ako to žele. Znam da će biti dosta kritika. Dodik je u pravu kad kaže da ovo trebaju uraditi domaći organi. Ako oni to ne urade, mora postojati neko tko će to uraditi. Upućujem poziv svima – ovo nije Schmidtov zakon nego zakon birača. Da dodam samo jednu stvar koju sam obećao prošle godine. Ne mislim da to može doprinijeti ublažavanju rana 30 godina poslije, ali ako možemo prihvatiti da ljudi koji su osuđeni za genocid mogu da se kandidiraju za bilo kakve funkcije… Ja sam takvu najavu dao 11. srpnja prošle godine u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije. Ključ svega je da mladi ljudi požele ostati u BiH, kazao je visoki predstavnik.

Dodik…

Podsjetimo, SNSD i HDZ BiH su bili protiv bilo kakvih nametanja izbornog zakona. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je prije Schmidtove odluke ponovio da taj bh. entitet ne može prihvatiti da živi u uvjetima nametnutih propisa.

U osvrtu na najavu visokog predstavnika o mogućem nametanju tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, poručio je da Christian Schmidt nema ništa s izbornim procesom u BiH te je procijenio i da, ako to nametanje prođe, Schmidt tu neće stati već će nametnuti i Zakon o imovini, što je nedopustivo.

– Schmidt nema ništa, ni s imovinom, ni s izbornim procesom, to je odgovornost narodā koji žive u BiH. Ako krenete na to, onda mi moramo poduzeti mjere, a mi smo rekli koje ćemo mjere poduzeti, istaknuo je predsjednik RS-a Dodik, prema čijim bi riječima eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona predstavljalo poništenje svih izrečenih vrijednosti do sada, pa i onih o EU o kojima smo slušali, poglavito u posljednje vrijeme, kada je BiH dodijeljen pregovarački status.

– Onda je to sve laž. Netko ovdje debelo laže. Ili se radi o tome da se, nekoliko dana nakon odluke Bruxellesa, pojavljuje netko tko to sve ruši, a ruši onaj koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, koji isključivo sluša veleposlanika SAD-a u BiH Michaela Murphyja. Njih dvojica u jednoj patološkoj simbiozi pokušavaju nametnuti što veće zlo svim narodima u BiH, ustvrdio je Dodik uz konstataciju da nigdje na svijetu nema zemlje u kojoj bi stranac ili neko strano tijelo regulirali izborni proces.

Ipak, zakon je danas nametnut, pa se očekuje slijedeći Dodikov potez.

I Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara izjavila je da je njen osobni, kao i stav stranke iz koje dolazi, HDZ-a BiH, taj da domaći političari trebaju sami donositi odluke i preuzeti odgovornost za sve što se dešava. Bradara je istakla da je na primjeru izmjena Izbornog zakona BiH vidljivo koliko je to očito teško te je upitala što je onda alternativa tome.

– Svi za sebe vole reći da su državotvorni, ali kada treba uvažiti tu državu, narode koji ju čine, njen Ustav, onda traže izgovore, kazala je Bradara ističući da je pravo naroda birati svoje predstavnike sve što HDZ BiH već godinama traži, ali se svakom prijedlogu našlo manu.

– Razgovori i dogovori, koliko god to nekada izgledalo teško, nemaju alternativu. Svi mi imamo svoje mišljenje o svemu, ali trenutno je najbolje za sve komentirati što manje, a razgovarati što više, poruka je predsjednice FBiH.

RS hoće svoj zakon

Zanimljivo, danas je 20 minuta prije Schmidtovog obraćanja u javnost ‘procurila’ radna verzija Izbornog zakona Republike Srpske. Tim zakonom, čija je radna verzija u posjedu Srne, predviđa se da su organi nadležni za sprovođenje izbora Republička izborna komisija, kao i gradska i opštinska, te birački odbori.

Ovaj dokument je “procurio” na Srni i RTRS-u samo 20 minuta prije zakazanog obraćanja visokog predstavnika koji je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koje će omogućiti transparentnije i poštenije izbore.

-Ovim tekstom zakona uređuju se izbor i imenovanje poslanika Narodne skupštine RS-a i delegata Vijeća naroda, predsjednika i potpredsjednika RS-a, delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske, odbornika skupštine grada i opštine, izbor i opoziv gradonačelnika grada i načelnika opštine, kao i izbor članova savjeta mjesne zajednice.

Radna verzija izbornog zakona uređuje i imenovanje organa za sprovođenje izbora, zaštitu izbornog prava, pravila ponašanja u izbornoj kampanji, financiranje izborne kampanje, kao i druga pitanja od značaja za sprovođenje ovoga zakona.

Sjedište Republičke izborne komisije je u Banjaluci, ova komisija ima pečat u skladu sa zakonom, ima internet stranicu na kojoj se objavljuju svi izborni propisi, kao i sve druge odluke od značaja za izborni proces, i to u roku od 24 časa od donošenja odluke, piše u radnoj verziji izbornog zakona RS-a.

Birački spisak i izvod iz biračkog spiska su javni, dostupni na internet stranici Republičke izborne komisije i centru za birački spisak u gradu, odnosno opštini, piše između ostaloga u radnoj verziji entitetskog izbornog zakona RS-a.

U Bosni i Hercegovini će 2024. godine biti održani lokalni izbori.

Unapređenje izbornog zakonodavstva jedan je od 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije za pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.