Crkva otvoreno o prognanima, o ovima što iseljavaju daju nejasne dijagnoze – što ih i tko tjera – izgleda mediji

U petak, 13. srpnja 2018. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci započelo je 73. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH.

Na zasjedanju sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH te delegati Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije mons. Vladika Kekić, biskup križevački, i mons. Alojzij Cvikl, nadbiskup metropolit mariborski i dopredsjednik Slovenske biskupske konferencije. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto.

Pozdravnu riječ i iskrenu dobrodošlicu svima uputio je najprije domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, koji je posebno pozdravio „dragog nadbiskupa mariborskog mons. Cvikla” koji po prvi put boravi u središtu Banjolučke biskupije. Izrazio je uvjerenje da će nazočni biskupi, uz redoviti program zasjedanja, „malo saznati i iskusiti od aktualne situacije” u kojoj se nalaze katolici banjolučke mjesne Crkve. Kazao je i da je posebno radostan što će u večernjim satima toga dana “predstaviti u dvorani Europske akademije moje biskupije jedno – uistinu vrijedno znanstveno djelo iz burne i dramatične povijesti katolika na području moje biskupije, Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog simpozija održanog prošle godine ‘Dubički arhiđakonat u razvijenom Srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća’ tj. tijekom vladavine Otomanskog carstva”.

„Kako uglavnom svi znate, nažalost i u naše vrijeme – bez fizičke nazočnosti Otomanskog carstva, katolicima ovog dijela naše zemlje a i šire – skrojena je slična sudbina potpunog iskorjenjivanja, pristankom nekih današnjih međunarodnih centara moći. To se iskorjenjivanje – uslijed nemogućnosti održivog povratka, u poratnom vremenu, nažalost ozakonilo također i uz pristanak legalnih i legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, što brojni naši vjernici doživljavaju osobito bolno”, kazao je biskup Komarica napominjući kako se priča da bi uskoro mogla biti donesena odluka „da je famozni Anex 7 Daytonskog mirovnog sporazuma završen” što „znači da se unatoč mnogobrojnim intervencijama posljednjih trojice papā – sv. Ivana Pavla II, Benedikta XVI i Franje, te još mnogobrojnih naših zajedničkih apela, molbi i traženja, za područje jedne polovine BiH, iz koje je nasilno protjerano više od 90% katoličke populacije, a nije omogućeno da doživi održivi povratak niti 3% od protjeranih, nakana uništavača Katoličke Crkve u ovoj zemlji i ostvaruje”.

„Od oko 220 000 katolika sada, 23 godine nakon rata tek ih je nešto više od 8 000. Vjerujem da se s tom teškom nepravdom nikako ne možemo pomiriti. Valja nam i dalje moliti i zajedno raditi da se ova povijesna dalekosežna nepravda barem donekle smanji”, rekao je biskup Komarica.

“Već više od godinu i pol dana, vjernici moje biskupije su u molitvenoj povezanosti s najnapaćenijom katoličkom biskupijom Dalekog Istoka – Pyongyangom. Ovih dana sam dobio dirljivo, zahvalno pismo Apostolskog administratora Pyongyanga, kardinala Andrewa Yeom Soo-junga, nadbiskupa Seula u Južnoj Koreji, u kojem „neizmjerno zahvaljuje“ za našu molitvenu solidarnost i ljubav, te ističe svoje opredjeljenje da biskupije Pyongyang i Seul ostanu u solidarnosti s biskupijom Banja Luka – kao braća i da nastave zajedno moliti za pravedni mir u Sjevernoj Koreji i u BiH”, kazao je biskup Komarica u svom pozdravu.

Svoj pozdrav uputio je potom kardinal Puljić te ukratko podsjetio na dnevni red zasjedanja.

„Ne mislimo se tijekom zasjedanja posebno baviti društveno-političkom stvarnošću, ali ćemo pozvati narod da ostvari svoje demokratsko pravo i dužnost izlazeći na predstojeće izbore. Kao biskupi svjesni smo da je naše poslanje stajati na načelima vjere i morala i evangelizirati sadašnju stvarnost boreći se za čovjeka, njegova ljudska i građanska prava kao i za čovjekovo dostojanstvo. Raduje nas da mnogi prepoznaju zauzimanje Crkve na ovim prostorima koja je iz rata izašla dostojanstvena u borbi za pravdu i mir. Uvjeren sam da je u tom nastojanju neće spriječiti ni pojedine zlobne strategije stvaranja negativnog ozračja i blaćenja Crkve. U isto vrijeme svi mi u Crkvi trebamo biti svjesni potrebe trajnog ispitivanja vlastite savjesti kako bi bili otvoreni poticajima Duha Svetoga i izvršili svoje poslanje u služenju Bogu i bližnjima posebno onima koji su u potrebi“, kazao je kardinal Puljić dodajući da su zabrinjavajući podaci o demografskom stanju, posebno kada su u pitanju katolici, koji su najvećim dijelom Hrvati.

„Svi mi stojimo pred pitanjem, kako ozdravljati javno mnijenje koje ubija svojim beznađem. Na žalost, gotovo sve se ispolitiziralo pa, ako nećeš misliti i govoriti kao stranka na vlasti, možeš dobiti čak i SMS poruku da će te progutati noć. Nije i ne smije biti stranka važnija od naroda i od čovjeka. Nedopustivo je da se, nakon izlaska iz jednoumlja, uporno nameće troumlje umjesto da se sve pozitivne snage u svakom narodu i u cijelom našem društvu, sa svim bogatstvom u različitosti, ujedine na putu dobra doprinoseći svaka na svom planu i u slobodnoj suradnji boljitku svakog čovjeka, svakog naroda i svih ljudi na svim prostorima u ovoj zemlji Bosni i Hercegovini koju nam je Bog podario u svom božanskom promislu“, kazao je kardinal Puljić dodajući da je posljednjih dana „sport napokon skinuo s dnevnog reda sumorne političke teme pa je nastala jedna pozitivna klima zahvaljujući uspjesima reprezentacije Hrvatske na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji“.

„Razumljivo je da i mi u Bosni i Hercegovini pratimo ta zbivanja i da nas ispunjaju radošću i ponosom jer su tamo također ljudi i vjernici s ovih prostora počevši od izbornika do pojedinih vrlih igrača. Raduje me kada to doprinosi zajedništvu unutar hrvatskog naroda, ali i zajedništvu s drugim narodima i s drugim ljudima s kojima dijelimo ove prostore. Ne kaže narod uzalud da je podijeljena radost dvostruka radost“, rekao je karidnal Puljić.

Pozdrav u ime Hrvatske biskupske konferencije uputio je vladika Kekić te podsjetio da su tijekom tri posljednja mjeseca biskupi HBK u Zagrebu održali jedno redovito i jedno izvanredno zasjedanje te iznio najvažnije naglaske sa spomenutih zasjedanja. Kazao je da su biskupi HBK na 56. plenarnom zasjedanju, održanom od 10. do 12. travnja 2018., prihvatili konačni prijedlog dokumenta ‘Da vaša radost bude potpuna. Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima’… „Osluškujući aktualna društvena zbivanja, među biskupima se razvila diskusija oko prijepora koji su u hrvatskoj javnosti izazvala odluka Vlade RH da se u Hrvatskom saboru ratificira Istambulska konvencija Vijeća Europe koja govori o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji. Biskupi smatraju da u toj Konvenciji ima ideoloških elemenata rodne teorije, koja je strana kršćanskim i općeljudskim vrednotama, pa su stoga pozvali zastupnike da glasuju protiv te ratifikacije, naglašavajući pritom slobodu savjesti svakoga pojedinca da izriče vlastito uvjerenje i stav, a ne da mu njegova stranka nameće kako ima glasovati. Pošto je spomenuta Konvencija u Hrvatskom saboru ipak usvojena, laičke udruge organizirale su popis građana koji se tomu protive tražeći da se o tom pitanju raspiše referendum“, rekao je biskup Kekić dodajući da su biskupi također upoznati s pripremama i programom Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji koji će se 15. i 16. rujna održati u Splitu i Solinu. Također je izvijestio i o nekim drugim važnijim susretima.

Pozdrav u ime predsjednika i članova Slovenske biskupske konferencije uputio je nadbiskup Cvikl te ukratko progovorio o najvžanijim događanjima u životu Katoličke Crkve u Sloveniji. Posebno se osvrnuo na pohod svih slovenskih biskupa „Ad limina apostolorum“ koji su imali u Vatikanu i Rimu od 26. veljače do 3. ožujka 2018. Spomenuo je da su pohodili 16 rimskih dikasterija te imali dvosatni susret s papom Franjom. Istaknuo je da je to bio vrlo blagoslovljen i plodan pohod navodeći zanimljiv podatak da je prvog dana pohoda pao snijeg u Rimu što je uzrokovalo kolaps u prometu. Istaknuo je također vrlo zauzeto djelovanje na razini animiranja molitve za nova duhovna zvanja. Spomenuo je i da je Slovenska biskupska konferencija na svečan način obilježila 25. obljetnicu svoga djelovanja.

U subotu, 14. srpnja u 12 sati u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci bit će održana konferencija za novinstvo na kojoj će o tijeku zasjedanja govori kardinal Puljić i biskup domaćin mons. Franjo Komarica.

Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije, u nedjelju 15. srpnja u banjolučkoj katedrali bit će Euharistijsko slavlje u 10.00 sati. Predsjedat će kardinal Puljić, a propovijedati biskup Komarica.

Biskupi će biti nazočni i na predstavljanju knjige – zbornika radova – pod naslovom „Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća“ koji će u petak, 13. srpnja 2018. s početkom u 19 sati u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci organizirati Europska akademija Banjolučke biskupije u okviru proslave blagdana sv. Bonaventure, patrona katedrale Banjalučke biskupije.

(Izvor: Kta)