Dnevno u BiH čak osam prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji

U povodu 25. studenog, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, širom svijeta započinje obilježavanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, a koje će trajati sve do 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava, čime se poručuje da nasilje nad ženama, među ostalim, predstavlja i kršenje ljudskih prava.

Fondacija udružene žene Banjaluke tim povodom predstavila je najnovije podatke. Visoko i sudbeno tužiteljsko vijeće je tijekom 2023. godine evidentiralo 2672 prijave kaznenog djela nasilja u obitelji.

“Svakodnevno se u BiH zabilježi između sedam i osam slučajeva obiteljskog nasilja. Podaci, po entitetima, govore da je u FBiH zabilježeno 1374 slučaja, u RS-u 1293 a u Brčko Distriktu BiH 24 takva slučaja”, kazala je izvršna direktorica Fondacije Gorica Ivić te napomenula da navedenim podacima, pak, nisu obuhvaćena druga kaznena djela, poput seksualnog nasilja, ekonomske eksploatacije, a koja su također zastupljena.

Blagi napredak

Blagi napredak Fondacija bilježi u analizi sudskih postupaka koje se vodi pred nadležnim sudovima. Od 2000. godine, Kaznenim zakonom RS-a zabranjeno je nasilje u obitelji i u obiteljskoj zajednici, podsjetila je Jelena Kurtinović pomoćnica ministra porodice, omladine i sporta RS-a. Od 2014., Ministarstvo od subjekata zaštite prikuplja podatke koji su pokazatelj stanja u oblasti zaštite.

“U RS-u podržavamo rad tri sigurne kuće a radi se na tome da se i u Trebinju otvori nova sigurna kuća, što će rasteretiti rad postojeće tri”, navela je Kurtinović uz napomenu da je to ishod suradnje ministarstva i lokalne zajednice s Veleposlanstvom Austrije u BiH i organizacije UN Women.

Prema podacima ministarstva, a na osnovu podataka MUP-a i okružnih tužiteljstava, nasilje se, uglavnom, manifestira kao fizičko, psihičko i kombinirano nasilje, dok su rjeđe evidentirani ostali oblici nasilja, odnosno ekonomsko i socijalno.

“U prvih šest mjeseci 2024., nadležnim tužiteljstvima podnesene su 163 prijave za nasilje u obitelji, dok je MUP-u dostavljeno 546 izvješća. Prema evidenciji okružnih tužiteljstava, 636 žrtve su bile izloženo nasilju, od čega 470 žena te 166 muškaraca”, podaci su koje je iznijela Kurtinović.

Dosadašnje analize pokazuju da su u 90% slučajeva počinitelji nasilja muškarci, kao i da, i počinitelji, i žrtve, najčešće spadaju u starosnu grupu od 31 do 50 godina.

U RS-u se nasilje najčešće manifestiralo kao intimno partnersko nasilje te međugeneracijsko nasilje. Od 2007. godine, više od 100 žena i djece smješteno je u sigurnu kuću Fondacije udružene žene Banja Luke. U 75% slučajeva, štićenici kuće su pronašli novi početak i prekinuli začarani krug nasilja, ukazala je Amela Bašić Tomić, menadžerica sigurne kuće.

Tri do četiri poziva dnevno Fondacija bilježi i na besplatan SOS broj 1264, koji je dostupan 24 časa dnevno. To je i jedan od brojeva na koji se može prijaviti nasilje. Za Federaciju BiH, aktivan je SOS broj 1265. Fondacija udružene žene Banjaluke pruža i pravnu pomoć žrtvama nasilja koja je dostupna na broj telefona 051 463 143.

Zakon o borbi protiv nasilja nad ženama

Klub zastupnika PDP-a najavio je da će tražiti da se u skupštinsku proceduru u Narodnoj skupštini RS-a vrati zakon o zaštiti nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, kao i da se Kaznenim zakonom ubojstvo žene tretira kaznom ne manjom od kazne za teško ubojstvo.

Naime, Mirna Savić Banjac i Tanja Vukmanović, zastupnice te stranke u entitetskom parlamentu, u ponedjeljak su na Trgu Krajine u Banja Luci simbolično obilježile Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, kojeg se obilježava 25. studenog.

– Prošle godine, u BiH je ubijeno 10 žena, a zabilježeno je sedam pokušaja ubojstava žena. Što se desilo sa zakonskim rješenjem? Desilo se to da smo, zbog nemara nadležnih, propustili rok da se u skupštinskoj proceduri u Narodnoj skupštini RS-a nađe Prijedlog zakona o borbi protiv nasilja u obitelji i nad ženama. Mi ćemo inzistirati da ga se vrati u proceduru, poručila je Savić Banjac dok je Vukmanović, ističući da o nasilju nad ženama treba stalno pričati u javnosti, kao i da treba dizati svijest i osnaživati žene prijavljivati nasilje, ukazala da bi jedna od preventivnih mjera trebalo biti otvaranje još sigurnih kuća, jer ih je u RS-u svega tri. Ukazala je i da se žene koje žive u ruralnim područjima nemaju kome obratiti.