DNK ekstrahiran iz drevnih kostiju otkrio nešto nevjerojatno
Kako su živjeli naši davni preci? Drevne kosti daju zanimljive odgovore na ovo pitanje. Katkad, ispričaju ponešto što se kosilo s ranijim znanstvenim teorijama. Upravo to se dogodilo 2020. godine u Kamerunu.
Kad DNK progovori
U kamenom dobu, najstarijem razdoblju prapovijesti, četvero djece pokopano je u prirodnom skloništu od stijena na području današnjeg Kameruna. U siječnju 2020. godine, tisućljećima kasnije, DNK ekstrahiran iz njihovih kostiju znanstvenicima je ispričao nevjerojatnu priču o davno izgubljenoj, zagonetnoj grani naših predaka, piše Povijest.hr
Riječ je o velikom otkriću: stručnjaci će zbog njega možda morati preispitati obiteljsko stablo ljudske vrste. Pokazalo se, naime, da ova djeca, čiji su ostaci pronađeni na lokalitetu Shum Laka, genetski nisu povezana s modernim Bantu narodima, koji od davnina obitavaju u ovoj regiji.
Nova grana modernih ljudi
Njihova genetika puno je sličnija onoj lovačko-sakupljačkih grupa nastanjenih u prašumama središnje Afrike, ali samo dijelom. Premda su dva kostura stara osam tisuća godina, a druga dva samo tri tisućljeća, analiza koju je proveo David Reich, genetičar sa Sveučilišta Harvard, pokazala je da su sva četiri pripadala istoj populaciji suvremenih ljudi. “Njihov genetski materijal povezan je s ljudskim rodom koji još nismo upoznali”, ispričao je znanstvenik.
Prema dosadašnjim genetskim studijama, prvi moderni ljudi podijelili su se prije 250.000 godina u tri grane: južnoafričke lovce-sakupljače, srednjoafričke lovce-sakupljače te granu iz koje se razvila većina drugih modernih ljudi. No, velik dio genetskog zapisa kostura iz Shum Lake ne odgovara ni jednoj od ove tri skupine, što ukazuje na to da je u povijesti naše vrste postojala četvrta, ranije nepoznata grana. “Ovo otkriće je važno, a dobrim dijelom mu je kumovala sreća”, objasnio je Reichs. “Rijetkost je da u ovom dijelu Afrike pronađemo tako dobro očuvane ostatke – u pravilu propadaju zbog iznimne kiselosti tamošnjeg tla”.
Piše: Lucija Kapural, Povijest.hr
