Dok radna snaga bježi iz BiH, tisuće stranih radnika stižu iz Nepala, Turske i Bangladeša
Godinama su Bosanci i Hercegovci u zemljama zapadne Europe bili poznati kao jeftina radna snaga. Danas odlaze svi – i mladi i stari, i visokoobrazovani i zanatlije. Domaće tržište rada sve je siromašnije, a Bosna i Hercegovina postaje sve poželjnija destinacija stranim radnicima.
Kada i kako stvoriti okruženje u kojem će domaću privredu graditi domaći radnici?
Sljedeće će godine u Bosni i Hercegovini biti 7.427 stranih radnika. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, više od 5.000 zahtjeva odnosi se na nove radne dozvole. Najviše ih dolazi iz Turske, Nepala i Bangladeša, prenosi Federalna.
„Najviše je onih koji su zainteresirani za rad u građevinarstvu. Bilježi se određeni porast broja zahtjeva, ali to je još uvijek relativno mali broj stranih radnika i oni ni u kojem slučaju ne ugrožavaju naše domaće radnike“, kazala je Zorica Rulj, glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova BiH.
Ne ugrožavaju, ali zabrinjavaju. S rastom broja stranih radnika dolaze i pitanja – što je s domaćim tržištem rada? Kako smo došli u situaciju da uvozimo radnike? Danas su to tesari i pekari, a što će biti kad na red dođu liječnici?
„Pozivamo sve poslodavce da ostvare dobru suradnju sa zavodima za zapošljavanje svih kantona i Federacije, da se traže rješenja kako bi bilo što manje nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini, a ne da se dovode stranci koji imaju veća primanja i koji će vjerojatno raditi i dvostruko više kako bi zaradili veće plaće“, poručio je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Poslodavci u isto vrijeme tvrde da domaće radne snage jednostavno nema. Unatoč složenim administrativnim procedurama, primorani su radnike tražiti izvan granica zemlje.
„Na našim službama za zapošljavanje više radnika nema. To su samo statistički podaci zbog određenih prava i beneficija koje nezaposlene osobe ostvaruju, ali kada poslodavac objavi oglas, vjerujte, nitko se više ne javlja. Ako domaće radne snage nema, poslodavac se mora okrenuti međunarodnom tržištu“, tvrdi Suad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruge poslodavaca Kantona Sarajevo.
Trend zapošljavanja stranih radnika nije prisutan samo u BiH – riječ je o globalnom fenomenu. No to nije opravdanje da bude prihvatljivo da naši građani odlaze u zapadnu Europu, dok nama dolaze radnici s drugog kraja svijeta.
„Svi smo u lancu odgovorni da se stvori poslovni ambijent u kojem se gospodarski subjekti mogu razvijati, nalaziti partnere, dodatno investirati, uvoditi nove proizvodne procese i završavati složenije poslove, čime se postižu proizvodi višeg stupnja finalizacije. To znači bolje ugovore, veće prihode kompanija, a time i veće plaće“, objašnjava Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Gospodarske komore FBiH.
Potrebne su duboke reforme tržišta rada, ali i razdvajanje aktivnih i pasivnih tražitelja posla te preciznija statistika – što i sami nadležni priznaju. No konkretne mjere još čekamo. Dotad, sve više praznih stanova, ugašenih obrta i zemlja koja polako ostaje bez ljudi.
