Dokumentarni film “Bogre – Velika europska hereza” dostupan na hrvatskom jeziku
Dokumentarni film “Bogre – Velika europska hereza”, istaknutog talijanskog redatelja Freda Valle, nakon mnogobrojnih projekcija diljem Italije i Europe, sada je dostupan i online na hrvatskom jeziku.
Film je sniman i u Bosni i Hercegovini, a u realizaciji je sudjelovala Ljiljana Džalto iz Rame, koja živi i radi u Rimu. Također, film je prevela na hrvatski jezik.
Od projekcija valja istaknuti onu na Sofia International Film Festival u Bugarskoj, kao i onu u prestižnoj Vatikanskoj filmoteci (Filmoteca Vaticana), i prvu bosanskohercegovačku projekciju, u Narodnom pozorištu u Sarajevu, održanoj 1.11. 2021. godine.
Naime, radi se o dvjestominutnom dokumentarnom filmu iz 2021. godine, koji između ostalog obrađuje i povijest srednjovjekovne bosanske Crkve
Intervju s najistaknutijim povjesničarima i stručnjacima srednjeg vijeka, uokvireni su upečatljivim prikazima raznoraznih evropskim krajolika, od bugarskih manastira i rijetkih knjiga, stećaka, okićeni riječima Maka Dizdara, do ruševina starih francuskih dvoraca, sve do Venecije, pa niže do pokrajine Toscana, u kojima se isprepleću prošlost i sadašnjost.
Riječ je, kako to sam redatelj voli reći, o dugom i opsežnom putovanju srednjovjekovnom Evropom tragajući za bogumilima i za katarima, istražujući njihov progon. Polazeći od uspomene na riječ bogre koju je koristio njegov otac, režiser Fredo Valla sa svojim suradnicima, kreće na put i prelazi četiri zemlje (Bugarsku, Italiju, Okcitaniju, Bosnu i Hercegovinu) u traženju kulturnih i religioznih odnosa i veza između ove dvije struje i spomen na sve progonjene u povijesti. Heretička strujanja koja su obilježila veliki dio današnje Europe.
Heretik je onaj koji potvrđuje pravo/dužnost izbora prema savjesti („herezija“ – nije iznenađujuće da riječ potječe od grčkog izraza haìresis, što znači izbor)
Bogre nanovo otkriva priču „iskorijenjenu iz povijesnih knjiga“. Polazeći od hereza koje su zahvatile europski srednji vijek, poziva na promišljanje nedavne prošlosti obilježene progonima i genocidima poput Šoe i sadašnjeg vremena s fenomenima netolerancije koji kao da ne blijede.
Bogre je riječ okčitanskog jezika (čit. bugre), a znači Bugarin, no ta riječ stoljećima je poprimala značenje nesposobnjakovića, naivčinu, nekoga tko prikriva istinu. Od 12. stoljeća riječ bogre postala je izravna uvreda katarima Okcitanije, asimiliranima s pokretom bugarskih bogumila, iz kojega je potekao zapadni katarizam.
Katari i bogumili su njegovali ideju o Bogu koja je već nekad bila raširena u ranom judeo-kršćanstvu – te prisutna u gnostičkim zajednicama u Egiptu, Palestini i na Bliskom istoku, a koja se temeljila na borbi između duha (Boga) i materije (Zla).
Ova dihtomija nailazi na ogromne sličnosti s velikom gnostičkom strujom iz kasnog grčkog perioda, koja proizilazi in nepovjerenja grčke misli prema materijalnom svjetu. Istovremeno, svjedoči o jednom srednjem vijeku koji je bio sve samo ne mračan i nepokretan. Ideje su putovale s jednog kraja Europe na drugi, od Balkana do Pirineja, od srednje-sjeverne Italije do Bosne i Hercegovine. Riječ je i o jednoj civilizaciji u kojoj je bila prisutna ravnopravnost između muškarca i žene, umjereni način ishrane, kakvom niti danas moderni svijet nije dorastao, uvjerenja koja su kružila i ujedinila Evropu, puno prije nego što je pojam Evropa nastao, kako često ističe Fredo Valla.
Katolički teolog Enrico Riparelli precizno se hvata točke što zabrinjava sve monoteističke religije: Unde malum?
Ako je Bog savršen, otkud onda zlo? Katari na ovo pitanje odgovaraju s jednim manje više radikalnim dualizmom, koji se može otkriti gledajući film.
U srednjovjekovnoj Bosni, film nas podsjeća da se teološki sukob odnosio i na utjecajnu sferu kome je trebala pripasti Bosanska srednjovjekovna crkva, između Istoka i Zapada. Rađanje i širenje heretičkih struja koje se od Bugarske, preko Bosne i Dalmacije šire po Italiji, stižući čak i do Njemačke.
Film je ugledao svjetlo dana zahvaljujući kampanji crowdfunding , u koprodukciji Chambra d’Oc i Incandenza Film, a sniman je u sve četiri navedene zemlje i preveden je na pet jezika (bugarski, francuski, okcitanski, talijanski i hrvatski) te se distribuira s podnapisima na svim tim jezicima.
Originalnu glazbu skladao je Walter Porro
Dokumentarni film Bogrre moguće je od sada pogledati i na hrvatskom i bosanskom jeziku na stranici Vimeo OTT (oznaka OTT znači “over-the-top), mogućnost on line iznajmljivanja filma na nekoliko dana uz plaćanja navedenog novčanog iznosa od 4,99 euro.
