Dolićeva pohvala kiparskom mediju: gastarbajteri kao amblemi sjećanja
“Snažan zavesla žene u čamsu ustvari je metafora ramskih žena koje se nisu prepuštale uvjetima koji su ih “snalazili” odlaskom muževa na rad u iznozemstvo, nego su, zaveslajima okrenute životu, iskazivale hrabrost u preuzimanju katkad i muške uloge.” Nevenka Šarčević ustosica izložbe “Amblemi ramskog zavičaja. – piše www.arteist.hr
Prošlo je godinu i po dana od kada smo razgovarali s Petrom Dolićem, jednim od naših najproduktivnijih kipara koji je od tada imao cijeli niz izložbi i izradio nove javne spoemnike te uredio nemali broj crkvenih interijera.
Mnogi iz svijeta animacije ga znaju kao autora skulpture koja se dodjeljuje Animafestu od 2012. godine. Širu javost zaintrigirao je svojom facinacijom raznoraznih ličnosti, posebice onima iz piolja kulture i umjetnosti čije portrete i aluzije na njihove radove izrađuje u plavičasto-zelenkastom staklu koje je počeo koristiti prvi u našim krajevima. Od Ljube Ivančića, Branka Ružića, Đure Sedera do Dubrovčana – Luke Paljetka, Iva Dulčića i najrecetnijih bista posvećenih Marinu Držiću, Petar dolić uspijeva u staklu predočiti nevjerojatno istančane portrete karakteristike navedenih velikana. Ono što u slikarstvu znaju postići vrsni crtači sa samo nekoliko linija, Dolić postiže bruseći staklo minimalističkim postupcima kojima stvara čvrste, fine i taktilne forme.
Zvornko Maković, kustos Dolićeve velike izložbe “Modeliranje svjetlom” postavljene ovog ljeta u Muzeju antičkog stakla u Zadru naglasio je kako Dolić ne radi nužno portrete već i aluzije na pojedina slavna umjetnička djela poput Munchovog Krika ili Bakićevih Svjetlosnih oblika. Svojim se najnovijim radovima u staklu krajem koovoza predstavio i u Domu Marina Držića izložbom Procesija koja se može razgledati sve do 19. siječnja 2020. godine.
Ovaj kipar koji osim u staklu redovito radi u kamenu, drvu i bronci predstavio se 24. listopada u Studiju Moderne galerije “Josip Račić” zagrebačkoj publici novim radovima iz ciklusa Amblemi ramskog sjećanja koji su posvećeni ramskim gastarbajterima kao i općenitom fenomenu gastarbajterstva sveprisutnom na našim i ostalim područjima “brdovitog Balkana”. U uvodnim stihovima kataloga izražena je dubina motivacije odlaska gastarbajtera kao i njihova moralna osovina na koju su naslanjali svoje djelovanje u tuđini.
