Doprinose za MIO u najvećem broju ne plaćaju tvrtke u vlasništvu FBiH
Od 77.000 radnika u Federaciji BiH kojima se ne uplaćuju doprinosi za mirovinski staž i zdravstveno osiguranje, njih 80 posto zaposleno je u javnom sektoru, zbog čega stalno nedostaje sredstava u izvanproračunskim fondovima, piše Večernji list BiH.
Radni staž
Ovaj porazan podatak nedavno je iznio predsjednik Udruge poslodavaca Federacije BiH Mladen Pandurević napominjući kako je nezgodno što federalna Vlada ne uplaćuje doprinose radnicima u poduzećima u kojima je ona vlasnik. Takvih poduzeća je puno i većinom je riječ o gubitašima koje tek treba privatizirati ili financijski konsolidirati, za što nema novca u proračunu FBiH. Zbog neizmirenih obveza po uplati radnog staža, prošle godine pričalo se o podizanju kredita od 450 milijuna KM kako bi bio uvezan radni staž za onu kategoriju radnika koji imaju uvjete za odlazak u mirovinu, ali im doprinosi za MIO nisu bili uplaćeni od 1. travnja 1992. do 31. prosinca 2014. godine. Namjeri Vlade FBiH da se zaduži za iznos od 450 milijuna KM koji bi bio namijenjen uvezivanju radnog staža, zbog toga što bi taj kredit otplaćivala ona poduzeća koja su svojim radnicima uredno uplaćivala svih godina naknade za mirovinski staž, usprotivili su se gospodarstvenici iz Hercegovine. Tada su iz Udruge gospodarstvenika Posušje, koja okuplja respektabilan broj privatnih tvrtki koje imaju uspješne poslovne rezultate, Vladi FBiH jasno poručili kako bi zaduženje od 450 milijuna maraka bilo novo veliko opterećenje za proračun, utjecalo bi na povećavanje deficita i javnog duga. “Zbog toga bi bilo ugroženo funkcioniranje FBiH jer već u sljedećem razdoblju za otplatu duga, bez ovog novog zaduženja, mora se izdvojiti oko milijardu maraka, što je oko 40 posto proračuna”, stoji u reakciji spomenute udruge.
Prebacivanje sredstava
Po njihovu mišljenju, gospodarska društva, javna poduzeća i ustanove moraju se sami kreditno zadužiti i uplatiti doprinose za svoje zaposlenike, a kao kolateral založiti svoju imovinu ili na bilo koji drugi zakoniti način naći rješenje za ovaj veliki ekonomski i socijalni problem. Mogućnost da se zaduži FBiH, pa da se onda ta financijska sredstva prebace njima, uz određena jamstva povrata tih sredstava, gospodarstvenici iz Hercegovine smatraju lošom i neprihvatljivom jer, kako ističu, “iskustvo nas uči da ta sredstva neće biti vraćena u proračun, a teret duga će pasti, opet, na one koji su i do sada redovito izvršavali svoje obveze”.
