Dr. Jozo Ivančević, načelnik Općine Prozor-Rama, o 2025. i planovima za 2026.godinu

Na samom kraju smo 2025. godine, a početak  2026. godine je tu, pa je to povod za razgovor s načelnikom Općine Prozor – Rama, dr. Jozom Ivančevićem, o 2025. godini i planovima za 2026. godinu.

RV: Gospodine načelniče, jednom ste nam rekli da je ova 2025. godina bila puna događaja, te dosta teška po našu Općinu.

“Tako je, jer je ova godina otpočela nenajavljenim zastojem proizvodnje električne energije zbog remonta u HE Rami. Posljedica zastoja u proizvodnji je prestanak uplata u općinski proračun. Dvoipolmjesečni zastoj doveo je do manjka od jedan i pol milijun KM sredstava koje smo planirali i očekivali. To je dovelo do otežanog financiranja svih obveza i svih transfera koje je Općina uobičajeno vršila.  Ipak, uspjeli smo postupno riješiti situaciju, ispunjavamo sve zakonske obveze, a i naši korisnici nisu u prevelikom kašnjenju svojih obveza.”

RV: Zbog toga nije ni bilo većih kapitalnih projekata u ovoj godini?

“Da, morali smo postupati po zakonskim prioritetima, a oni u prvi plan stavljaju isplate plaća i naknada uposlenicima i plaćanje obveza po kreditima. Tek poslije dolaze transferi korisnicima i eventualno kapitalni projekti. Treba znati da smo u protekle dvije godine imali dosta intenzivno ulaganje u kapitalne projekte, čak 17 milijuna KM, a dio toga smo plaćali i u ovoj godini. To su projekti izgradnje lokalnih putova, završetak gradske tržnice, kupovina zgrade  u kojoj je bila tekstilna tvornica i u kojoj je u tijeku formiranje suvremenog tržnog centra. Poseban projekt u koji smo ulagali zadnjih godina jeste projekt izgradnje tvornice metalskih proizvoda GS Rama, koju smo podržali financijskim poticajem od 2 milijuna KM te infrastrukturnim radovima neophodnim za gradnju tvornice na vrlo teškom i neuvjetnom zemljištu, kojega smo ranije kupili od države BiH. Ukupno smo za projekt GS Rama utrošili oko 4 milujuna KM, ali zato danas imamo u Rami najsuvremeniju metalsku tvornicu koja sada zapošljava 70 djelatnika, a kroz naredno razdoblje očekuje se da će uposliti 250 uposlenika. Svi ti projekti, posebno spomenutih 17 milijuna za projekte u zadnje dvije godine, bili su značajni, ali smo ih, unatoč teškoćama oko smanjenog priliva sredstava u proračun, uspjeli financirati.”

RV: Oporba je na velika zvona najavljivala bankrot Općine?

“To je doista bila njihova vidljiva želja, međutim, Općina se ponaša potpuno odgovorno i sukladno zakonima izvršava svoje obveze, tako da im je propala ta najavljena propast Općine.”

RV: Spomenuli ste kreditne obveze. Jesu li i one nastale za financiranje tih projekata?

“Naravno, sva kreditna zaduženja smo usmjeravali isključivo u kapitalne projekte. Napominjem da smo u zadnjih 15 godina ostvarili čak 130 milijuna kapitalnih projekata. Mislim da takva ulaganja nije imala ni jedna općina u okruženju, čak ni županija. Samo je vodovod, kojim smo vodom opskrbili brojna naša naselja, koštao oko 30 milijuna KM. Za njega smo prihavatili kredit koji je država BiH ugovorila sa Europskom investicijskom bankom, u visini od oko 4 milijuna eura. Za financiranje dijela ostalih  kapitalnih projekata koristili smo i kredite kod domaćih banaka i svi se krediti uredno vraćaju, te će kroz tri godine za povrat ostati samo dio kredita EIB-a koji ima jako dug rok otplate, do 2035. godine. Napominjem da je najveći dio kapitalnih projekata financiran općinskim proračunom, a do sredstava smo dolazili kroz velike borbe, kroz tužbe, kojima smo samo tražili svoja prava na novac koji nam pripada, i izborili se za ta prava. Druga je priča gdje je taj novac odlazio nekad ranije, zašto Rama nije imala veći proračun još od završetka rata, zašto se čekala pomoć i milostinja od političara da se u Rami bilo što izgradi? Ja sam se kao načelnik drugačije postavio, borio se za novac koji pripada Rami, izborio se, i s tim novcem smo napravili ogroman iskorak iz bijede u koju smo bili upali.”

RV: Na kraju godine je ova Općina doživjela veliko nepoštovanje od Federacije. O čemu se radi?

“Pa radi se o nastavku jednog bolesnog i primitivnog odnosa prema Rami. Umjesto da Ramu podržavaju kao mjesto u kojemu žive i Bošnjaci i Hrvati, ljudi svih političkih opredjeljenja, na mnogim se višim razinama Rama ignorira samo zbog toga što ovdje nije na vlasti ni Čovićev ni Cvitanovićev HDZ, niti SDP. Najdrastičniji primjer jeste dodjela 0 KM za našu Općinu od Federalne Vlade koja je nedavno dijelila čak 50 milijuna KM, skoro svim općinama. Žalosno je da jedan predsjednik stranke koji je iz Rame priča o tome i pravda Federaciju i još pri tome izmišlja da je riječ o nekoj kanalizaciji. Riječ je o projektu za vodovod za Paljike koji se potpuno uklapao u javni poziv. Taj projekt je  urađen i mao je potporu nekih županijskih fondova. Općina je itekako sposobna pisati projekte što su dokazala dva velika međunarodna projekta koji su realizrani kao i brojni manji projekti. Zbog projekata se nismo nikada dodvoravali domaćim političarima.  A zanimljivo je da se tu  pojavljuje i nekoliko sitnih političara poznatih po svojim lažima, koji pokušavaju podvaliti da Općina nije ni tražila ta sredstva. Ustvari, u tom cijelom dugogodišnjem ignorantskom odnosu prema ovoj Općini prednjače upravo lokalni političari koji se kao nešto pitaju na višim razinama, a zapravo blokiraju gdje god mogu bilo kakvu  pomoć prema Rami. Tako novci odu u druge sredine, Rami nula, i oni sretni – zar to nije žalosno?”

RV: Projekt GS Rama , metalska tvornica, zaslužuje posebno spominjanje?

“Slažem se. Projekt GS Rama smo ugradili i u Strategiju razvoja Općine do 2027. godine, i u Prostorni plan Općine, i time mu dali strateški značaj za našu Općinu. Uz podršku Općinskog vijeća smo ugovorili posebne poticaje kako bismo pomogli realizaciju tog projekta. Rekao sam da smo dali poticaj od 2 milijuna KM, a uložili smo u uređenje terena i u obuke radnika i slično, tako da je tu utrošeno ukupno oko 4 milijuna KM. Sve je pripremljeno za prijem 250 uposlenika, do sada imaju 70 uposlenih, i taj proces ide dalje, jer je otvoren stalni javni poziv za metalske radnike. Najvažnije je da se tvornice vraćaju u Ramu, pa se sada nadamo i novim investitorima, kojima projekt  GS Rame ukazuje na postojanje pozitivnog  poslovnog ambijenta za proizvodne pogone.  Imamo neke najave i lokalnih poduzetnika da će se napokon javiti sa kvalitetnim projektima. Moram i ovdje napomenuti, jer čitatelji trebaju i to znati, da sei pored vidljivog ogromnog značaja tvornice, javljaju oni kojima ona smeta, koji bi bili najsretniji kad bi se ona ugasila. Žalosno je da među tim primitivcima ima i nekih koji se zovu političari. Ipak, narod je ovdje normalan, ne nasjeda na njihove zlobne poteze.”

RV: Da sad malo konkrenije pričamo o idućoj godini, idućem razdoblju. Ima li u najavi novih projekata, čule su se informacije oko turizma?

“Da, tu smo imali početne razgovore sa  grupom njemačkih investitora koji su došli sa gospođom Snježanom Köpruner iz GS HOLDING Regensburg. Oni su odličan partner, sada zajedno rješavamo idejne skice turističkih projekata, posla se prihvatio arhitektonski studio iz Zadra, čuveni arhitekt, akademik Bašić, koji je inače kreator zadarskih Morskih orgulja i Pozdrava suncu,  a to su sada svjetske atrakcije. On rade idejne skice vidikovca Zahum i Izlaz, plus za lokaciju na Šćitu i još neke lokacije koje je on već obišao i gledao. Dakle, ako ostane zainteresiranost ovih ulagača, Rama bi mogla dobiti jedan reprezentativan objekt, odnosno više njih, i oni će jako puno značiti ovoj općini. Oko ovog pitanja bih rekao i da nam treba rješenje za smještaj Veslačkog centra, jer sad oni imaju problem, jer se u dijelu objekta u kojem je smješten ovaj projekt eurospkog značaja odlučilo  praviti nešto kao restoran, a  to brzo postane  birtija, možda i kladionica, kockarnica… sve neprimjereno kulturnim i duhovnim vrijednostima samostana Šćit, koji je preko puta te lokacije.”

RV: Spominjete Šćit, imenovan je novi gvardijan, može li se očekivati razgovor oko staračkog doma na Šćitu?

“Razgovori su otpočeli, imali smo nekoliko sastanaka. Do sada smo bili konkretni, obje strane su tražile i predlagale neko rješenje. Nadam se da neće biti kao sa ranijim gvardijanom, kad se jedno dogovaralo, a sutra se drugačije radilo. Općina i ja osobno smo zainteresirani da se projekt završi i stavi na korištenje i našim starijim osobama i da u njemu nađe posao tridestak naših sugrađana.”

RV: Hoće li ove godine biti još nekih projekata?

“Bit će, jer smo usvojili proračun za 2026. godinu i sada možemo detaljnije planirati. Sve će ovisiti o tome koliko ćemo imati novaca, hoće li biti iznenadnih prekida proizvodnje, kakva će iduća godina biti hidrološki… Vjerujem da ćemo uspjeti uraditi još  neke dionice  lokalnih putova, da ćemo raditi  pripreme za korištenje ostalog dijela Poslovne zone Izlaz.”

RV: Vjerojatno će veći projekti čekati rješavanje novog sudskog spora s Elektroprivredom?

“Tako je, nismo posustali u traženju svojih prava. Postoji naša tužba protiv Elektroprivrede HZ HB Mostar vrijedna oko 20 milijuna KM, nadamo se da će se uspješno završiti. Međutim, vidimo da druga strana radi velike pritiske na sud, na vještake, tako da se proces stalno odgađa. Ali, i mi se borimo, pišemo institucijama koje su iznad suda, tražimo ubrzanje procesa… Uglavnom, kroz ta sredstva moći ćemo raditi velike projekte kao što je završetak  lokalne putne mreže, kanalizacija oko Ramskog jezera,  Ramski trg i zgrada za Muzej Rame  i za Galeriju umjetnina… To su sve veliki projekti, ali važni su ovom narodu. Zato vrijedi boriti se i dalje za svoja sredstva i uložiti ih u stvaranje još ugodnijeg ambijenta za život u našoj općini Prozor – Rama. Na kraju bih zaželio svim sugrađanima uspješnu, mirnu i sretnu 2026. godinu.”