Dr Jozo Ivančević: Put kojim smo odlučili ići je preporod cijele Rame

Jozo Ivančević, načelnik općine Prozor-Rama, u intervjuu za Dnevni list govori o razvojnim projektima na prostoru ove općine, počevši od kolektora otpadnih voda, preko vodovoda pa do zelene tržnice i novih objekata u gradu. Ističe kako je cilj  daljnji nastavak poboljšanja javno – privatnog dijaloga te oživljavanje gospodarstva u općini, između ostalog i kroz Agenciju za lokalni razvoj.

Iako navodi  kako, nažalost, danas nedostaje sigurnosti u cijeli sustav, odnosno hrabrosti, Ivančević je izrazio vjeru kako će i taj pesimizam proći te da će doći do društvenog i gospodarskog uzleta, do zapošljavanja i do boljih uvjeta za ostanak. Govoreći o suradnji s drugim strankama, on je kazao kako se oporba, tj. HDZ BiH  umjesto pomaganja svojoj općini , radije odlučuje na smetanje u realizaciji projekata. Komentirajući tešku ekonomsko – političku situaciju u cijeloj državi, Ivančević je upozorio kako je cijeli koncept BiH kao države loš, a zaostalost u koju smo svi uvučeni  omogućuje manipulatorima puni prostor za negativno djelovanje.

1. Europski pokret u BiH u sklopu Svečane akademije povodom obilježavanja Dana Europe u BiH uručio je “Europsko priznanje” za općinu Prozor-Rama. Što za vas kao načelnika, ali i sve žitelje općine znači ovo vrijedno priznanje?

Ivančević:  Prije svega želim pozdraviti sve čitatelje Dnevnog lista, a uredništvu i uposlenicima ove medijske kuće čestitam na tome što uporno, hrabro i beskompromisno iznose svoje stavove, prate sve događaje, ne dozvolivši da postanu privjesak bilo kojih  političkih elita, kako je to danas uobičajeno kod mnogih BH medijskih kuća.

„Europska povelja“, koju smo dobili od „Europskog pokreta u BiH“ iznenadila je i mene osobno. Samo nekoliko dana prije Dana Europe pozvali su me iz Europskog pokreta i javili da su općinu Prozor – Rama odabrali za dodjelu priznanja. Naime, mi smo do sada uspjeli realizirati dva vrlo vrijedna projekta prekogranične suradnje sa  Hrvatskom, kroz koje je Europska komisija u projekte u našoj općini uložila preko 450 tisuća €. Kvalitetno surađujemo i IFAD-om – međunarodnim fondom za poljoprivredni razvoj, sa UNDP-om, sa USAID-om, sa GIZ –om –  Njemačkim društvom za međunarodnu suradnju, s Hilfswerk Austria, SIDA-om – Švedskom razvojnom agencijom, i sa mnogim drugim međunarodnim institucijama i organizacijama. Očito je da to netko prati te da je dodjela Europske povelje rezultat našeg rada.
 

2. Mislite li kako su ostvareni rezultati u pogledu prekogranične suradnje, ali i uvažavanja i provedbe europskih standarda dobar poticaj za nastavak preobražaja cjelokupnog prostora općine?

Ivančević: Kroz suradnju sa međunarodnim organizacijama nismo samo dobivali materijalna sredstva. Mislim da je veoma važno da smo kroz taj rad stjecali nova znanja i nove vještine, da smo popravljali i kvalitetu općinske uprave i suradnju  javnog i privatnog sektora. Između ostalog, danas imamo Agenciju za lokalni razvoj, imamo Vijeće za konkurentnost kojemu je jedna od zadaća poboljšanje javno – privatnog dijaloga. Mnogo toga je tek u začetku, ali to je put kojim smo odlučili ići, za koji smo potporu dobivali od značajnih međunarodnih razvojnih organizacija koje sam spominjao.

Jedan konkretan, vidljiv efekt naših razvojnih aktivnosti bit će vidljiv ovih dana. Naime, veslačka reprezentacija Australije, veslačke velesile na svjetskoj razini, odlučila je dio svojih treninga odraditi  na Ramskom jezeru, koristeći opremu koju smo postavili kroz projekt „Od jezera do jezera“ zajedno sa gradom Vrlikom kroz prekograničnu suradnju.

3. U kojoj su trenutno fazi projekti koji se tiču izgradnje kanalizacijskih kolektora i vodovodne mreže?

Ivančević: Radovi na izgradnji kanalizacijskih i oborinskih kolektor i , vodovodne mreže u gradu Prozoru teku dobrom dinamikom. Grad je doduše sav prekopan, komunikacije su otežane, ali narod ima strpljenja jer želi dočekati uređen grad, sa kvalitetnom infrastrukturom. Ovaj veliki projekt dijelom se financira iz sredstava Europske investicijske banke. Ne radi se samo rekonstrukcija grada – rade se i vodovodi po selima obodom Ramskog jezera, pripreme teku za Družinoviće, Lapsunj, Ometala, Gmiće, Borovnica, Paljike. Raditi će se i rekonstrukcija crpne stanice u Perićima, i rekonstrukcija glavnog cjevovoda. Raditi će se i suvremeni  prečistač otpadnih voda. Sve je to vezano za EIB.

4. Možete li nam otkriti neke buduće projekte na kojima treba raditi, a kako bi Prozor i cjelokupna općina doživjeli novu renesansu?

Ivančević: Od infrastrukturnih projekata, osim navedenog velikog projekta rekonstrukcije vodovodne i kanalizacijske mreže i izgradnje novih vodovoda, u pripremi je još nekoliko značajnih projekata. Provode se pripreme za izgradnju vodovoda za naselja Uzdolskog kraja, vodovoda za Periće i  Duge, vodovoda za Gračac. Priprema se izgradnja Zelene tržnice u gradu, izgradnja suvremene Gradske mrtvačnice, novi dio zgrade za Srednju školu. U izgradnji su dva značajna socijalna projekta – Dom za starije i nemoćne i Zgrada za socijalno stanovanje. U izgradnji je i objekt sortirnice i reciklaže otpada.  Važan je projekt koji je otpočeo ovih dana i koji realiziramo zajedno sa federalnim institucijama, a to je kružni tok na ulazu u grad.
Sve su to ogromni projekti kojima se naši sugrađani mogu ponositi jer će oni ipak preporoditi i općinu i grad Prozor.
 
4a) To iziskuje dosta novca. Većina općina u Federaciji BiH grca u problemima i dugovima, a kod Vas se ulažu novci u velike projekte. Kako to uspijevate?

Ivančević: Točno je da projekti iziskuju dosta novca. Međutim, točno je i da se mora raditi i graditi, da se moraju stvarati bolji uvjeti za život. Kad sam prije 6 godina došao na mjesto Načelnika općine, u dokumentima Federalnog Zavoda za programiranje bilo je evidentirano preko 300 kilometara lokalnih neasfaltiranih putova, projekt vodovodnog sustava  koji se „gradio“ za naselja Gornje Rame  obilježavao je četvrt stoljeća starosti, bez vizije kada i kako završiti taj povijesni posao i omogućiti narodu pitku vodu kao temeljni civilizacijski standard.

Uključili smo se u zadnji čas u poodmakle pregovore oko korištenja sredstava Europske investicijske banke, napravili aplikaciju, bili prihvaćeni i krenuli u traženje sredstava i iz drugih izvora. Danas vidimo da smo uspjeli, jer su projekti koje sam spominjao vrijedni oko 40 milijuna KM, a kreditno ćemo se zadužiti, i to vrlo povoljno, za oko 8 milijuna KM. Sve ostalo bit će grantovi međunarodne zajednice, redovna proračunska sredstva ali i sredstva koje smo borbom sa elektroprivrednim poduzećima izvanredno uspjeli osigurati za kapitalna ulaganja u našu općinu.
 
4b) Čini se da ste odnose sa elektroprivrednim poduzećima uspjeli dosta popraviti u svoju korist?

Ivančević: Rekao sam kako je narod Rame godinama bio bez osnovnih životnih uvjeta – bez pitke vode i puta. S druge strane, elektroprivredna poduzeća koja su radi svoje proizvodnje potopila veliki dio općine, proizvodila su milijunske vrijednosti, ostvarivali milijunske dobiti koje su ulagali u neke svoje krajeve, ali ne i u Ramu. U toj nepravdi smo vidjeli i priliku za djelovanje, istražili smo kako to oni uplaćuju općinama, zaključili da se ne primjenjuje zakon u cijelosti. Svoj dio smo tražili najprije dogovorom, a kada smo bili ignorirani pokrenuli smo sudske postupke. Sada smo dobili sudske presude i osigurali značajna sredstva za kapitalna ulaganja.

5. S obzirom na tešku ekonomsku situaciju u cijeloj zemlji, pri čemu je evidentno sve masovnije iseljavanje pučanstva, mislite li da Rama može osigurati svijetlu budućnost za mlade, ali i buduće naraštaje?

Ivančević: Na žalost, teško da jedna općina zasjeni sve teškoće, sve negativnosti koje su vidljive na razini države i Federacije. Činimo dosta toga, tražimo i pozivamo investitore, jer samo u radnim mjestima, i to prvenstveno proizvodnim, vidimo svjetliju budućnost za svoju općinu ali i za državu. Iako imamo osiguran novac za poticanje zapošljavanja, to ide dosta teško. Poduzetnici nemaju pravih projekata, nedostaje sigurnosti u cijeli sustav, nedostaje hrabrosti. No, vjerovati je da će i taj pesimizam proći, da će doći do društvenog i gospodarskog uzleta, do zapošljavanja i do boljih uvjeta za ostanak. Znam da postoje lokalne sredine koje su uspješnije od prosjeka države, ali je mukotrpno pozivati investitore dok oni ne vjeruju državi. Mislim da je moć lokalne zajednice tu ipak ograničena, a da je presudna pozicija i aktivnosti države.
 

6. Kako bi ocijenili suradnju s drugim političkim strankama koje participiraju u Općinskom vijeću?

Ivančević: Već duži period jednu stabilnu većinu u Općinskom vijeću Prozor – Rama čine HDZ 1990 sa 8 vijećnika, HSS sa jednim, te SDA sa tri vijećnika.  Međutim, kod svake predložene odluke ili zaključka tražimo potporu svih vijećnika, ali ju rijetko dobijemo. Ipak, zakonodavna vlast u ovoj općini funkcionira dosta dobro i stabilna je. Stalno pokušavamo i oporbu uključiti u realizaciju razvojnih projekata. Sugeriramo da se i oni, kroz svoje institucije, bore za bolji status ove općine, posebno za dovođenje investitora, za zapošljavanje. Riječ je o vijećnicima HDZ-a koji su kod nas u oporbi ali koji itekako imaju mogućnosti da pomažu svojoj općini. Na žalost, radije se odlučuju na smetanje u realizaciji projekata nego na pomoć svom narodu, čak i svojim glasačima.
 

7. Možete li se osvrnuti i na tešku političko-ekonomsku situaciju u zemlji? Tko snosi najveću krivicu zbog zastoja na europskom putu, ali i zbog ukupnog lošeg stanja u kojem se nalazi najveći broj građana?

Ivančević: Bez uvijanja: cijeli koncept BiH kao države je loš, a zaostalost u koju smo svi uvučeni omogućuje manipulatorima puni prostor za negativno djelovanje. Pod lošim konceptom mislim i na Dejtonski sporazum, na neučinkovito postojanje županija, na koncept državne službe kao iznimno privilegirane i previše plaćene aktivnosti, pri tome bez stvarnih odgovornosti za zaostajanje u koje su nas uveli. Pitanje je kada će i pravosuđe imati europski pristup, kada ćemo razotkriti naše „Sanadere“ i naše medijske i financijske afere. A krivce za to vidim u političkim manipulatorima, u onima koji pričom o nacionalnim interesima rješavaju svoje usko stranačke, često i obiteljske probleme, a ostatak naroda puštaju da uzaludno traži svoja prava, svoje plaće, mirovine, da odlazi od svoje kuće tražiti posao i kruh u inozemstvu. A tih manipulatora, na žalost,  ima posebno u redovima Hrvata u BiH. Vidite da je danas, skoro devet mjeseci od izbora, najvažnije rasporediti svoje ljude u nadzorne odbore javnih poduzeća koja imaju veliku ekonomsku moć, da je formiranje vlade u Hercegovačko neretvanskoj županiji potpuno zanemareno, a da je još više zanemareno rješavanje statusa javnih poduzeća koja su davno bačena na koljena, kao što je slučaj sa Šumama Herceg- Bosne, o kojima doslovno nitko ne vodi računa.
 

8. Kako vidite ulogu HDZ-a 1990. u budućim političkim procesima u zemlji, pa i onima koji se tiču najavljenih rekonstrukcija vlasti?

Ivančević: HDZ 1990 se isprofilirao kao stranka europske orijentacije i taj status je poznat i u zemlji i u Europi, taj status nam omogućava poštivanje i uvažavanje. Iako, zbog silne negativne kampanje protiv nas, zbog plakata i poruka kojima su nas proglašavali izdajnicima a sebe promovirali u one koji će riješiti treći entitet, hrvatski TV kanal i slične floskule,  nismo dobili previše glasova birača, mi smo druga najveća stranka sa hrvatskim predznakom u BiH, ali stranka koja je rekla: Ovo je moja zemlja! Na tom konceptu borbe za bolji status Hrvata ali i drugih naroda u BiH mi smo se izjasnili za spremnost na suradnju na programskim načelima sa drugim strankama. Ali, za sada su oni koji su proglasili izborne pobjede zauzeti svojim kadrovskim križaljkama, nikako programskim aktivnostima, te za sada ne vidimo svoje mjesto u takvom lošem ozračju.

9. Koje konkretne korake poduzeti kako bi se spriječio novi egzodus, a pogotovo Hrvata iz BiH?

Ivančević: Prvo: lideri Hrvata trebaju shvatiti dramatičnost situacije u kojoj se nalaze svi, a pogotovo Hrvati u BiH. i Vi ste, gospodine Pušiću, pisali o negativnim trendovima broja Hrvata u Sarajevskoj Nadbiskupiji temeljem službenih crkvenih podataka, te o poražavajućim brojkama u drugim dijelovima zemlje. Nemam dojam da je vodstvo Hrvata u BiH svjesno povijesne važnosti političkog djelovanja upravo danas, kada se razvijena Europa širom otvara, posebno za Hrvate, a oni im ovdje nude ne zaposlenost, ne razvojne vizije, ne međunarodne projekte, ne tvornice ili turizam, već iluzije o hrvatskim nadzornim odborima.  Dakle, moj odgovor na Vaše pitanje je: Shvatiti dramatičnost situacije, zaboraviti svoje osobne i svoje usko stranačke interese, pokrenuti razvojne procese, pokrenuti zapošljavanje. Ispružena ruka Europe upravo to traži od vodstva u BiH, a Hrvatima je ta ispružena ruka najvažnija.
 
 
Dario Pušić, novinar Dnevnog lista