Eksplozivni dokazi Financial Timesa: ‘Rusi su lagali. Svjetska javnost nikada ovo nije vidjela!‘

Oružane snage Ruske Federacije odradile su vojne vježbe koje su uključivale i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja u ranoj fazi sukoba s velikom svjetskom silom, stoji u povjerljivim ruskim vojnim dokumentima koje je vidio Financial Times, prenosi Jutarnji list. 

Stručnjaci koji su dokumente pregledali rekli su da je granica koja mora biti pređena kako bi Rusija upotrijebila taktičko nuklearno oružje niža od one koju je Rusija ikad javno opisala. Dokumenti koje je Financial Times vidio sastavljeni su između 2008. i 2014. godine, a u njima se nalaze opisi vojnih vježbi i prezentacije za časnike u Ruskoj ratnoj mornarici u kojima se govori o operativnim principima za korištenje nuklearnog oružja.

Rusija bi taktičnim nuklearnim oružjem mogla odgovoriti na upad neprijatelja na njezin teritorij, ali i na, primjerice, uništenje 20 posto njezinih podmornica koje mogu ispaljivati strateške balističke rakete. “Ovo je prvi puta da su takvi dokumenti dospjeli u javnost”, rekao je Alexander Gabuev, direktor Carnegiejevog centra za Rusiju i Euroaziju u Berlinu. “Oni pokazuju da je operativna granica za upotrebu nuklearnog oružja u situacijama u kojima se željeni rezultat ne može ostvariti s pomoću konvencionalnog oružja prilično niska”, dodao je Gabuev.

Rusko taktičko nuklearno oružje, koje može biti ispaljeno s tla, vode ili zraka, dizajnirano je za ograničenu upotrebu na bojišnicama u Europi i Aziji. S druge strane, Rusija raspolaže i većim “strateškim” oružjem koje je dizajnirano za napadanje Sjedinjenih Američkih Država. Moderne taktičke nuklearne bojeve glave mogu osloboditi znatno više energije od nuklearnih bombi koje su 1945. godine bačene na Hirošimu i Nagasaki.

Iako su dokumenti koje je Financial Times vidio stari 10 i više godina, stručnjaci tvrde da su još uvijek relevantni. Financial Timesu su ih pokazali zapadni izvori.

Sumnja u Peking

Obrambeni planovi pokazuju da su ruske sigurnosne elite prema Kini bile sumnjičave čak i u trenucima kada je ruski predsjednik Vladimir Putin sklapao savez s Pekingom. Rusija i Kina potpisale su 2001. godine sporazum u kojemu stoji da u slučaju eventualnog sukoba niti jedna niti druga neće inicirati nuklearni rat već da će nuklearnim oružjem ili drugim oružjem masovnog uništenja odgovoriti na nuklearnu provokaciju. Te su dvije velesile otad osnažile svoje partnerstvo, a odnos im se značajnije poboljšao kada je Xi Jinping 2012. godine preuzeo vlast u Kini. Rat u Ukrajini pokazao je da je u tom odnosu Kina dominantnija. Naime, Peking je Moskvi pomogao da preživi sankcije koje joj je Zapad nametnuo zbog napada na Ukrajinu.

Unatoč tome što su se odnosi Rusije i Kine tijekom godina značajno poboljšali, povjerljivi dokumenti koje je Financial Times vidio pokazuju da je Istočni vojni okrug Ruske Federacije pripremao više reakcija na invaziju Kine. Te su vojne vježbe otkrile da Rusija svoje nuklearno oružje vidi kao okosnicu svoje obrambene politike. Uz to, pokazale su i kakvu obuku ruske snage prolaze kako bi u određenim situacijama na bojišnici mogle izvesti nuklearni napad. Primjerice, Rusija bi Kinu mogla napasti nuklearnim oružjem kako bi pokušala zaustaviti drugi val napada Kine. “Vrhovni zapovjednik izdao je naredbu… da se nuklearno oružje upotrijebi… u slučaju da neprijatelj rasporedi jedinice iz drugog ešalona i da (Kina) zaprijeti daljnjim napadima na područje koje je prvotno napala”, stoji u dokumentu.

Ministarstvo vanjskih poslova Narodne Republike Kine reklo je da Moskva nema razloga sumnjati u Peking. “Ugovor o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i suradnji između Kine i Rusije uspostavio je koncept vječnog prijateljstva i ne-neprijateljstva između dvije zemlje”, rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine. “Teorija prijetnje nema prođu u Kini i Rusiji”, dodao je glasnogovornik. Kremlj curenje spomenutih dokumenata nije komentirao.

U prezentaciji za mornaričke časnike koja nije povezana vojnim vježbama koje se tiču moguće napada Kine na Rusiju opisani su širi kriteriji za upotrebu nuklearnog oružja. Kaže tako u prezentaciji da ruske snage nuklearno oružje mogu koristiti ako neprijatelj uđe na njihov teritorij, ako jedinice koje osiguravaju granična područja dožive poraz i ako osjete da će ih neprijatelj vrlo skoro napasti konvencionalnim oružjem. U prezentaciji stoji i da je granica koja se mora prijeći kako bi Rusija upotrijebila nuklearno oružje zapravo kombinacija faktora koji bi doveli do toga da ne može zaustaviti veliki napad, odnosno značajno ugrozili sigurnosnu situaciju u zemlji, piše Financial Times.

‘Ugroženost egzistencije‘

U dokumentima su navedeni i drugi razlozi za upotrebu nuklearnog oružja: uništenje 20 posto ruskih podmornica koje mogu ispaljivati strateške balističke rakete, 30 posto ruskih podmornica na nuklearni pogon, tri ili više krstarica, tri aerodroma ili simultani napad na glavne i rezervne obalne zapovjedne centre. Dokumenti kažu i da se od ruske vojske očekuje da nuklearnim oružjem ostvari niz ciljeva poput “zaustavljanja agresije”, “eskalacije vojnih sukoba”, “obeshrabrivanja agresije”, prevencije gubitka teritorija i povećavanja učinkovitosti Ruske ratne mornarice.

Putin je u lipnju 2023. godine rekao da se po pitanju upotrebe taktičkog nuklearnog oružja osjeća “negativno”, ali je kasnije hvalio da Rusija ima veći arsenal nestrateškog nuklearnog oružja od zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO). SAD smatra da Rusija ima najmanje 2000 komada takvog oružja. Ruski je predsjednik 2023. rekao da ruska nuklearna doktrina sadržava dvije moguće granice za korištenje nuklearnog oružja: odgovor na nuklearni napad neprijatelja i “ugroženost egzistencije Rusije”. Međutim, Putin je dodao da nije izgledno da će te dvije granice biti pređene te odbacio pozive tvrdolinijaša da se granice spuste.

Stručnjak za kopneno ratovanje u sigurnosno-obrambenom trustu mozgova Royal United Services Institute Jack Watling rekao je da spomenuti povjerljivi dokumenti služe kako bi se ruske vojne jedinice pripremile za situacije u kojima bi Rusija mogla htjeti koristiti nuklearno oružje, a ne pravilnik za njihovo korištenje.

‘Otrježnjenje‘ neprijatelja

Iako su se Peking i Moskva zbližili, a Rusija svoje vojnike s istoka zemlje prebacila u Ukrajinu, Kremlj nije prestao ulagati u obrambene strukture na istoku i jugoistoku. “Rusija nastavlja jačati i isprobavati svoje rakete koje mogu nositi nuklearne bojeve glave, a koje se nalaze blizu njezine granice s Kinom”, rekao je William Alberque, direktor za strategiju, tehnologiju i kontrolu naoružanja u Međunarodnom institutu za strateške studije. “Mnogi ti sustavi mogu napasti isključivo Kinu”, dodao je Alberque te ustvrdio da se Rusija još uvijek ponaša u skladu s “teorijom o upotrebi” koja je opisana u spomenutim dokumentima. “Rusija se vjerojatno brine da bi Kina mogla htjeti iskoristiti njezinu zauzetost te Ruse pokušati izgurati iz središnje Azije”, rekao je Alberque te dodao da procureni dokumenti zrcale uzorke koji su uoči u ruskim vojnim vježbama koje su se održale i prije i nakon invazije na Ukrajinu koja je počela krajem veljače 2022. godine. Primjerice, Rusija je u lipnju i studenom 2023. godine u svoje dvije oblasti koje graniče s Kinom isprobala rakete Iskander, piše Financial Times.

Iako samo predsjednik Ruske Federacije može narediti nuklearni napad, niska granica za upotrebu taktičkog nuklearnog oružja koja se navodi u procurenim dokumentima usklađena je s doktrinom koju neki zapadni promatrači opisuju kao “eskalacija radi deeskalacije”. To znači da bi Rusija taktičko nuklearno oružje mogla upotrijebiti kako bi se izvukla iz dugotrajnog rata, posebice onog u koji bi se SAD mogao uključiti. Drugim riječima, Moskva bi mogla upotrijebiti nuklearno oružje kako bi zastrašila neprijatelja i okončala sukob onako kako ona želi ili kako bi zastrašila neprijatelja i natjerala ga na pregovore. “Oni govore o ‘otrježnjenju‘ svojih neprijatelja, dokidanju samopouzdanja koje bi mogli steći s pomoću ranih pobjeda”, rekao je William Alberque. “Oni misle da to mogu najbolje napraviti tako da na niskoj razini konflikta upotrijebe nižu “dozu” nuklearnog oružja”, dodao je Alberque.

Ukrajinski dužnosnici tvrde da Zapad Kijevu nije odlučnije pomogao jer su ga obeshrabrile Putinove nuklearne prijetnje. Oni tvrde da je napredno NATO-ovo oružje moglo pomoći Kijevu da na bojišnici stekne prednost. Alberque je rekao da Rusija vjerojatno ima veću granicu za upotrebu nuklearnog oružja kada je riječ o Ukrajini, državi koja nema vlastito nuklearno oružanje i koja ne može izvršiti kopnenu invaziju na njezin teritorij. Kad je riječ o SAD-u ili Kini, granica je zasigurno niža. Ruski lideri vjeruju da bi nuklearni napad “otrijeznio” Kinu ili SAD. S druge strane, nuklearni napad na Ukrajinu vjerojatno bi doveo do eskalacije rata i uključenja SAD-a ili Velike Britanije. “To je zadnja stvar koju Putin želi”, ustvrdio je Alberque.