Energetska tranzicija se ne može graditi na ignoriranju glasova lokalnih zajednica
Aarhus centar u BiH izražava duboku zabrinutost zbog ekspanzije energetskih projekata, prvenstveno vjetroparkova i solarnih elektrana, koji niču na području jugozapadne Bosne i Hercegovine, na rubovima kraških polja koja predstavljaju jedinstven i izuzetno osjetljiv prirodni sustav, a o čemu je i portal Istina.media iscrpno pisao.
Prema dostupnim podacima, u ovom području planirana je ili već započeta izgradnja čak 18 vjetroparkova s više od 300 vjetroturbina i 12 solarnih elektrana, uglavnom na državnom zemljištu dodijeljenom kroz koncesije.
“Ovakav obim zahvata, realiziran bez provedbe adekvatnih javnih rasprava i bez stvarnog uključivanja lokalnog stanovništva, kao i bez neovisnih stručnih studija i sveobuhvatnog sagledavanja utjecaja na okoliš, izaziva ozbiljne sumnje u zakonitost i legitimnost procesa dodjele koncesija. Lokalno stanovništvo tvrdi da nije bilo pravovremeno i transparentno informirano niti pozvano sudjelovati u procesu odlučivanja, što predstavlja grubo kršenje osnovnih načela javnog sudjelovanja zajamčenih Aarhuškom konvencijom”, navodi Aarhus.
Upzoravaju da osim socijalne i pravne dimenzije, zabrinjava i ekološki aspekt ovih projekata
“Jugozapadna Bosna i Hercegovina leži na kraškom vodonosnom sustavu koji čini jedno od najvećih i najvažnijih podzemnih ležišta pitke vode u Europi, hidrološki povezanom s Buškim jezerom, rijekom Cetinom i širim dinarskim vodonosnim sustavom. Intenzivna gradnja, miniranja i teški građevinski zahvati u poroznom kršu nose visok rizik trajnog narušavanja kvalitete i količine podzemnih voda, što bi moglo imati nesagledive posljedice za cijelu regiju”, navode dalje.
Istodobno, nacrt novog Zakona o koncesijama Hercegbosanske županije ne pruža dovoljne garancije da će postupci dodjele i praćenja koncesija biti vođeni na transparentan, pravedan i participativan način. Zakon mora jasno definirati ulogu javnosti, omogućiti sudjelovanje građana u svim fazama koncesijskog postupka te osigurati objavu svih relevantnih informacija — od javnih poziva i ugovora do visine naknada i izvješća o izvršenju obveza, ističu dalje.
Neophodno je uspostaviti javni registar koncesija, dostupan u otvorenom i čitljivom formatu, kao i mehanizme nadzora i odgovornosti u slučajevima nepravilnosti, korupcije ili ugrožavanja okoliša.
Bez takvih mjera, sustav koncesija ostaje podložan zlouporabama i odlučivanju bez suglasnosti javnosti
„Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini ne može se graditi na netransparentnosti i ignoriranju glasova lokalnih zajednica. Umjesto stihijske dodjele koncesija i projekata koji prijete uništenju osjetljivih kraških ekosustava, potrebno je uspostaviti jasan, otvoren i pravedan sustav odlučivanja. Građani imaju pravo znati što se planira na njihovoj zemlji, kakve će posljedice to imati i sudjelovati u svakoj fazi postupka. Kada se odluke donose iza zatvorenih vrata, gubi se povjerenje, a posljedice snose i ljudi i priroda“, poručila je Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH.
Aarhus centar u BiH zato poziva nadležne institucije da obustave sve sumnjive postupke, otvore procese javnosti te stave zaštitu okoliša i interesa građana ispred kratkoročnih ekonomskih dobitaka. Centar poziva kantonalne, federalne i državne institucije da hitno preispitaju postojeće koncesije, zaustave projekte koji nemaju adekvatne studije utjecaja na okoliš te osiguraju da se glas građana konačno čuje i uvaži.
