Entiteti idu u zaduženje veće od milijardu eura
Više od milijardu eura novog zaduženja. Toliko se ove godine planiraju zadužiti entiteti u Bosni i Hercegovini — pri čemu Federacija BiH prednjači sa 800 milijuna eura, koje planira osigurati izlaskom na londonsko tržište kapitala, dok Republika Srpska najavljuje dodatnih 500 milijuna eura kroz međunarodne kredite.
Ova sredstva neće biti usmjerena u nove projekte, već prvenstveno u pokrivanje proračunskih deficita i otplatu postojećih dugova.
Dva bosanskohercegovačka entiteta zajedno duguju po oko 3,5 milijardi eura, ali je Republika Srpska u znatno težoj poziciji. Prema posljednjim podacima, njen dug doseže čak 35 posto BDP-a, dok je u Federaciji BiH taj udio osjetno niži i iznosi oko 20 posto.
Unatoč tome, vlasti RS-a planiraju novo zaduženje kako bi ulagale u zastarjeli energetski sistem, uz garanciju Vlade, što dodatno opterećuje javne finansije.
Stručnjaci upozoravaju da su domaći izvori financiranja gotovo iscrpljeni, pa se sve češće poseže za inozemnim kreditima. Problem, kažu, nije samo u zaduživanju, već u tome što se novac ne ulaže u razvoj i projekte koji bi donosili prihod, već se koristi za krpljenje postojećih financijskih rupa.
Federacija BiH na Londonskoj burzi
Vlada Federacije BiH otvorila je vrata novom velikom zaduženju na međunarodnoj sceni. Na sjednici 18. ožujka podržan je prijedlog Ministarstva financija da se taj bh. entitet zaduži emisijom euroobveznica na Londonskoj burzi u iznosu od 800 milijuna eura, čime bi se izašlo direktno pred strane investitore.
Plan je jasan – značajan dio ovogodišnjeg budžeta bit će pokriven novcem iz inozemstva, dok će se ostatak pokušati osigurati na domaćem tržištu.
Euroobveznice su vrijednosni papiri kojima se trguje na međunarodnom tržištu, i to u valuti različitoj od države ili kompanije koja ih izdaje. Vlade, kompanije i međunarodne institucije ih izdaju kada žele da pristupe većem broju investitora, i izbjegnu strogu regulaciju na domaćem tržištu.
U toku su pripreme za izlazak na burzu, ali točan datum emisije obveznica se još ne zna.
Federalni ministar financija, Toni Kraljević, nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Europa.
Ekonomista Igor Gavran upozorava da se radi o iznosu koji je toliko enorman za Federaciju BiH, da bi teško bilo opravdati toliko zaduženje i ozbiljnijim strateškim ulaganjima, a kamo li, kako je planirano, za redovna budžetska izdvajanja.
“Jednostavno je nemoguće vidjeti kako se taj dug može servisirati u narednom periodu, a da to godinama ne opterećuje i naredne budžete i mogućnosti za dalja ulaganja u budućnosti”, ocijenio je Gavran za RSE.
Ekonomista dodaje da su vlasti u FBiH vjerojatno odlučile za euroobveznice umjesto aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), jer iako bi uvjeti bili povoljniji, MMF imao određene uvjete, i kontrolu upotrebe novca.
“U ovom slučaju jedino znamo da će se dug povećavati i ništa drugo”, naglašava on.
Zaduženja RS: Elektroenergetika i kineski krediti
Republika Srpska – barem za sada – još nije izašla na međunarodno financijsko tržište. Ipak, takva opcija je sve glasnije.
Početkom veljače, entitetski premijer Savo Minić najavio je da se vode razgovori o mogućem izlasku pred strane investitore, s ciljem osiguravanja značajnih sredstava.
Iz Ministarstva financija RS-a, međutim, bez mnogo detalja. Za RSE podsjećaju da je okvir zaduživanja za ovu godinu već usvojila Narodna skupština Republike Srpske, te upućuju na ranije izjave ministarke Zore Vidović.
Ona je krajem prošle godine za agenciju Srna navela da RS planira tokom 2026. godine da se zaduži nešto više od 860 milijuna eura, te da istovremeno otplati 770 milijuna eura duga.
Iako Republika Srpska još nije izašla po novac na međunarodno tržište, zaduženja se gomilaju kroz garancije Vlade. Na jednoj od posljednjih sjednica, Vlada RS-a je, čak, tri puta dala garancije za milijunske kredite.
Tako se javno poduzeće Autoputevi Republike Srpske zadužilo kod kineskih banaka Export-Import Bank of China (CEXIM) i China Construction Bank za izgradnju dionica autoputeva na istoku zemlje. Riječ je o stotinama milijuna eura za projekte poput pravaca Brčko–Bijeljina i Vukosavlje–Brčko.
Sličan obrazac vidi se i u energetskom sektoru. Vlada je dala garanciju i Elektroprivredi Republike Srpske za novo zaduženje, dok je ministar Petar Đokić najavio dodatne kredite za termoelektrane i obnovu zastarjele mreže.
“Neprimjereno je da u uvjetima naglog pogoršanja vremenskih prilika dolazi do prekida u snabdijevanju električnom energijom koji traju i po pet ili šest dana. To je jasan signal da moramo ubrzati investicije u jačanje i pouzdanost mreže”, poručio je tada Đokić.
Iz Elektroprivrede RS-a nije odgovoreno na upit RSE o budućim i trenutnim zaduženjima ovog preduzeća.
Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da način na koji se vlasti zadužuju u sektoru elektroprivrede otkriva ozbiljan problem – nedostatak jasne strategije.
“Sve što se dešava, sve je ad hoc ili dnevno-politička aktivnost koja bi trebala nešto da pokaže da se radi na tom polju”, istakao je Pavlović.
Istovremeno, ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava na dodatni rizik koji dolazi uz garancije vlasti – ukoliko dugovi ne budu vraćeni, kao kolateral se mogu naći javna poduzeća ili čak dijelovi njihovih kapaciteta.
Koliko su ukupno dužni entiteti?
Većinu dugova entiteti moraju platiti stranim kreditorima, među kojima su najveći Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, i Svjetska banka. RS se do sada dva puta zaduživala na međunarodnim tržištima, na Bečkoj burzi 2018. i Londonskoj 2021. godine.
FBiH je to učinila prvi put prošle godine, kada su u Londonu izdali euroobveznice vrijedne 350 milijuna eura.
Istovremeno, javna preduzeća u oba entiteta su dužna oko dvije milijarde eura, prema podacima s kraja 2024. godine. Federalne Autoceste su najveći dužnik u ovom entitetu. Kreditorima duguju 1,1 milijardu eura, što je više od dvije trećine ukupnih dugovanja javnih preduzeća.
U RS, najveći dužnik je entitetska Elektroprivreda, sa 106 milijuna eura dugova.
