EU FONDOVI SVE DALJE: Bosna i Hercegovina riskira milijardu eura
Nakon vijesti da bi Srbija do kraja idućeg tjedna trebala primiti prve uplate sredstava Europske unije (EU) u okviru predfinanciranja iz Plana rasta za zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina ostala je jedina država u regiji koja još nije usvojila tu reformsku agendu.
Na taj način, nadležni u BiH dodatno su doveli u pitanje dobivanje više od milijardu eura sredstava iz tog programa, a koja bi se trebala iskoristiti za infrastrukturne, energetske i digitalizacijske projekte, poput izgradnje tunela Prenj, dijelova autoceste na koridoru 5c, revitalizacije nekoliko hidroelektrana, interkonekcije s Hrvatskom, pišu Nezavisne novine.
Udaljavanje od EU
Neusvojena reformska agenda u BiH rezultat je, bez ikakve sumnje, velike političke krize na razini države, a svaka daljnja blokada još će više udaljiti BiH od EU i razvojnih planova.
Tome u prilog ide i činjenica da je Europska komisija nedavno ponovno upozorila kako, ako BiH uskoro ne pošalje svoj plan i on ne bude odobren od strane Komisije, postoji stvarna mogućnost da se sredstva iz tranše namijenjene BiH preraspodijele ostalim državama regije.
Međutim, kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako je BiH propustila brojne rokove i oglušila se na apele EU-a, čini se da Bruxelles i dalje ne odustaje od toga da BiH uključi u program.
Tada smo naveli kako je EU spremna čak i suspendirati neke od planiranih projekata koji bi se trebali provoditi u Republici Srpskoj, te smatra da je moguće da se do lipnja dogovore reforme i riješi trenutna krizna situacija.
U to vjeruje i Ranko Markuš, doktor ekonomskih znanosti
“Još nije kasno za usvajanje mjera iz Plana rasta, ali način na koji se sada raspravlja o toj temi pomalo je iscrpljujući. Stalno se otvaraju stare teme koje su već ranije dogovorene”, ističe Markuš.
Suština je, dodaje on za “Nezavisne novine”, da se Plan rasta dogovori što je prije moguće i uputi Vijeću ministara BiH na usvajanje.
“Ono što smatram pozitivnim u vezi s Planom rasta jest da je BiH pokazala kapacitet da ipak može dogovoriti 99 posto stvari. Doista, stvari koje nisu dogovorene su sitnice u ukupnom zbroju onoga što jest dogovoreno”, poručio je Markuš.
U skladu s njegovim mišljenjem, možemo podsjetiti da smo nedavno pisali kako je tijekom posjeta Gerta Jana Koopmana, direktora za proširenje i istočno susjedstvo pri Europskoj komisiji, rečeno kako je koalicija na državnoj razini postigla dogovor o konačnom tekstu reformi, a EU je očekivala da će taj tekst biti usvojen na sjednici Vijeća ministara BiH, kako bi bio spreman za summit koji se trebao održati u Skoplju 17. i 18. ožujka.
Međutim, summit je u međuvremenu otkazan zbog tragedije u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji, a ubrzo je utvrđeno i da je dogovor o Planu rasta propao, za što je HDZ BiH optužio SDA da je u kantonima Federacije BiH, gdje ima vlast, uložio veto.
Potom su, naravno, uslijedile optužbe stranaka “Trojke” da je HDZ sve namjerno blokirao, a paralelno je praktično došlo i do raspada suradnje između SNSD-a i “Trojke”.
Zakomplicirana situacija
Situaciju je dodatno zakomplicirala i presuda Miloradu Dodiku, kao i usvajanje zakona u parlamentu Republike Srpske.
Ako se gledaju samo ovi politički odnosi, malo je onih koji će reći da je trenutačno moguć dogovor SNSD – HDZ – “Trojka”, pa dio aktera priželjkuje ulazak opozicije iz Republike Srpske u vlast umjesto SNSD-a.
Komentirajući navedeno, Draško Aćimović, ekonomist i bivši diplomat, poručuje kako BiH na ovaj način ne može napredovati na europskom putu te da se više ne mogu zatvarati oči pred problemima.
“Problem je u tome što je sustav koji je trenutačno na snazi – nefunkcionalan. Da bi BiH krenula naprijed, da bi se priključila regiji, hitno treba organizirati međunarodnu konferenciju na kojoj bi sudjelovali svi – i iz Federacije BiH i Republike Srpske, i vlast i oporba, uz pomoć međunarodne zajednice. I da se izgradi funkcionalna država. Sve drugo je potpuno nekonstruktivno. Možemo analizirati situaciju, tražiti razloge, ali vidimo da je duboka kriza, koja traje godinama, eskalirala”, rekao je Aćimović.
Uvjeren je da bi međunarodna konferencija riješila brojne probleme u BiH.
“I kada se tražilo ispunjavanje 14 prioriteta, iz Republike Srpske je bilo predloženo da se sve to usvoji u cijelosti, ali to nije naišlo ni na kakav odjek kod drugih političkih faktora u BiH. To je bio put i velika prilika da se BiH transformira i da automatski značajno napreduje na svom europskom putu. Mislim da je ovo posljednji trenutak kada trebamo djelovati na takav način”, rekao je Aćimović za “Nezavisne novine”.
Podsjetimo, iz Europske komisije je poručeno da će države regije, uključujući BiH, morati provesti sve reformske mjere iz Plana rasta do 2027. godine.
