EUROPEJAC S TEMUA: Zašto je raspolaganje državnom imovinom Čovićev prioritet
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović posljednjih je godina inačica Milorada Dodika, samo što to iskazuje na uglađeniji način. Nakon što je prošao još jedan izborni ciklus na propalom lamentiranju o izbornom zakonu po mjeri HDZ-a, usmjerio je priču na drugu temu, upravo onu na kojoj je počelo Dodikovo „pucanje po šavovima“, pitanje državne imovine.
Javno poziva Visokog predstavnika da ukine Zakon o zabrani upravljanja državnom imovinom, sve pod krinkom zabrinutosti za ekonomski prosperitet u Bosni i Hercegovini, piše Žurnal.
“Treba da izvršimo pritisak na osobu koja je nametnula ove izmjene da ga povuče, da se obezbijedi da naša privreda može normalno raditi i da se može investirati, dok politika ne bude dovoljno zrela i odgovorna da donese zakon”, izjavio je Čović tokom posljednje sjednice Doma naroda Parlamenta BiH.
Pokazalo se još jednom kako je svojevremena odluka Visokog predstavnika te potonje Ustavnog suda BiH, bolna tačka za sve (sa)učesnike sveopće pljačke prirodnih resursa i raspolaganja zemljištem po sistemu „ko je jamio, jamio je“.
Čović ne djeluje Dodikovim načinom suprostavljanja, prijetnjama i galamom sa, figurativno rečeno, buzdovanom u ruci, niti će otvoreno oponirati rizikujući pravosudne sankcije. Pamti on dobro hapšenje, sudski proces pred sudom BiH te još dvije optužnice koje su ga natjerale da provodi vrijeme u sudnicama. Zato ne treba sumnjati da je prozreo neka nova stremljenja domaćeg pravosuđa kada je u pitanju zloupotreba onoga što je označeno kao državna imovina.
Nekoliko je takvih primjera u posljednje vrijeme. Početkom avgusta prošle godine prva akcija Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala Tužilaštva FBiH (POSKOK) inicirana je istragom zbog nezakonite prodaje državne imovine protiv čelnika općinske vlasti u Grudama, gle čuda iz HDZ-a BiH.
Samo nekoliko dana kasnije, nakon intervencije Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine sa tvrdnjom da je riječ o državnoj imovini, donesena je sudska mjera zabrane prodaja nekretnina Naftnih terminala Dretelj, svojevrsnog „ratnog plijena“ pod paskom kadrova HDZ-a BiH.
https://zurnal.info/clanak/finalizacija-dugogodisnje-nekaznjene-pljacke-drzavne-imovine/28118
Uporedo je Pravobranilaštvo BiH započelo sudski spor kojim dokazuje da imovina firme Vitezit kao državna imovina ne može biti predmet prodaje, a „bauk pravosuđa“ nadvio se i nad raspolaganjem državnim zemljištem u Vitezu, kojeg su namjerili „rastaliti“ opet odabrani pod paskom HDZ-a.
https://zurnal.info/clanak/drzavno-zemljiste-u-vitezu-za-odabrane-po-mjeri-hdz-a/27658
Dodajmo svemu i tužbe radi prenamjene državnog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko na području Hercegovačko-neretvanskog kantona i Grada Mostara, iza koji ponovo stoje, zna se, kadrovi HDZ-a BiH.
Svega toga, i još mnogo toga više u pozadini, svjestan je Dragan Čović, pa je prioritet aktivnosti usmjerio upravo ka eliminaciji zabrane raspolaganja državnim zemljištem. Intezivno lobira kod predstavnika evropskih zemalja ne krijući da je tema razgovora državna imovina, a to može značiti samo jedno – uvjeravanje da OHR treba promjeniti stav po ovom pitanju.
Naravno, dobro znaju i u OHR-u da je zabrana, ako ne u potpunosti, a onda dobrim dijelom umanjila pljačku prirodnih resursa od “investicija” i “razvojnih projekata”, koji su u suštini bili rasprodaja imovine u bescijenje odabranim porodičnim i stranačkim „poslovnim partnerima“.
Posljednjih 35 godina vodeća garnitura HDZ-a BiH osmislila je svojevrsnu mrežu kontrole finansijskih tokova te izvlačenja budžetskog novca za stranačke i lične potrebe. Okosnicu čine kadrovi koji su zajedno sa Draganom Čovićem djelovali pod okriljem stranke sa kojom je sve više raslo njihovo bogatstvo i moć.
No, ta nezajažljivost ne jenjava, stasavaju „mladi skolovi“ koji žele svoj udio na državnoj trpezi koji im može omogućiti stranka kao svojevrsni gospodar finansija u BiH. Zato sada neskrivenim opstrukcijama državnog parlamenta i blokadama „europskog puta“ kojeg toliko naglašavaju, pokušavaju i formalno zagospodariti teritorijom koja označava nedosanjani entitet.
Dragan Čović zna da eliminacijom zabrane raspolaganja državnom imovinom itekako pomaže i svom političkom sabratu Miloradu Dodiku u njihovoj misiji podilaženja ruskim interesima na ovom prostoru. Jedina razlika djelovanja jeste što Čović dobro pazi da ne pređe granicu nakon koje bi ponovo morao u sudske klupe.
S druge strane, dok potencira slobodno raspolaganje državnom imovinom, Čović nikada nije dao odgovore o porijeklu njegove imovine, o načinu kupovine nekretnina u BiH i Hrvatskoj, pranju novca i utaji poreza koje su svojevremeno pomno skrili njegovi ljudi unutar SIPA-e i državnog tužilaštva, sve pomno opisano u dvodjelnom Žurnalovom filmu „Sokolovi“.
