Europska unija od BiH uzalud traži zaštitu novinara, umjesto zaštite otvoren “lov”

Piše: V. S. Herceg [email protected]

Integracija Bosne i Hercegovine u članstvo obitelji europskih država uvjetovana je prihvaćanjem europskih vrijednosti koje traže nužne reforme, poznatijima kao 14 prioriteta koje su stavljeni pred našu zemlju. Između ostalih, zaštita novinara i slobode govora je 12. prioritet koji BiH treba ispuniti ukoliko želi u EU.

No, kao i kada se govori o ostalim prioritetima, jasno je da se donositelji odluka, vladajući – ne žure, iako deklarativno lamentiraju o posvećenosti europskom putu. No, veće obeshabrenje od prijetnji novinarima je što, a kako je to kazala za Dnevni list novinarka Milanka Kovačević, “‘loši momci’ stalno napreduju i pobjeđuju”, a BiH je neprijateljska prema novinarima.

Sloboda izražavanja i zaštita novinara jedno od 14 prioriteta 

– Jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i osiguravanja financijske održivosti sustava javnih RTV servisa, navodi se u 12. prioritetu EU koji se odnosi na zaštitu novinara i slobodu govora.

Međutim, BiH još nije stala u zaštitu svojih novinara. Čak što više, oni su stavljeni na ‘tapet’, trpe ponižavanja i napade, a u Republici Srpskoj novim zakonom o kleveti njihova sloboda govora se nastoji drastično ograničiti, na tužbama dodatno otežati njihov rad i – život.

Slične zakonske odredbe najavljuju se i u pojedinim županijama u FBiH. Kao što su to svojedobno kazale neke od kolega koje su prosvjedovale protiv donošenja ovakvog zakona u RS-u – otvoren je lov na novinare.

Mnoštvo ‘mehanizama’ za napad na novinare

Među desecima novinarki i novinara koji su pretrpjeli neki vid fizičkih napada, verbalnih vrijeđanja, prijetnji itd. je i novinarka Milanka Kovačević iz Gacka. Ona je zajedno s kolegicama Jelenom Denda Borjan i Nikolijom Bjelicom Škrivan 2018. godine u Gacku pokrenula portal Direkt, medij koji analitičko-istraživačkim tekstovima razobličuje i otkriva kriminal i korupciju.

Ova hrabra ženska novinarska ekipa, danas pojačana i s još nekoliko kolega i kolegica, svakodnevno trpi pritiske, posebno ‘dizajnirane’ za žene-novinarke koje su i majke i supruge. Nisu rijetke ni prijetnje smrću.

– Targetiranje, mizogine uvrjede, omalovažavanje, pokušaji diskreditiranja, prijetnje fizičkim razračunavanjem, čak eliminacijom, doživjela sam tijekom mog novinarskog staža u ovom dijelu Hercegovine. Može se kazati da je i tužba za klevetu bila napad jer je tužitelj s pozicije financijske i političke moći imao namjeru zastrašiti i financijski oslabiti, iako je znao da je napisano potkrijepljeno dokazima. Sve u svemu, oni koji raspolažu javnim novcem i donose odluke, a po prirodi stvari su u fokusu novinara, raspolažu mnoštvom mehanizama, kaže za Dnevni list novinarka Direkta Milanka Kovačević.

Izuzev novinarskih udruženja poput Udruge BH novinara i udruženja Umbrella koja okuplja istraživačke novinare, u obrani od napada nije dobila podršku niti od policije ili lokalnih institucija.

– Živimo u takvom sustavu da se i pravična presuda suda može smatrati podrškom, svjesna je ova novinarka. Njezin ovakav komentar daje jasnu sliku sveopćeg stanja po pitanju zaštite novinara u BiH.

‘Loši momci pobjeđuju’

– Baviti se novinarstvom je svakim danom sve teže. Naravno, ne mislim tu na PR novinarstvo u što našu profesiju pretvaraju. Nitko ne želi sebi praviti probleme. Napadi i pritisci svakako utječu na to da podjednako, i novinari i novinarke, odustaju od ovog posla. Posebno što ‘loši momci’ stalno napreduju i pobjeđuju. Mislim da je to veće obeshrabrenje nego prijetnje, komentira Kovačević.

Ovim odgovorom ona, neizravno, postavlja pitanje i smisla same borbe za pravednije društvo u sustavu ogrezlom u kriminal i korupciju, gdje se samo ponekad pojavi ‘bljesak’ nade.

Ona, pri tom, ističe kako se novinari u BiH za svakoga više gore izuzev za svoja vlastita prava.

– Uglavnom su loše plaćeni, preopterećeni, na pozicijama koje ne pružaju sigurnost. Uz to, zakon o kleveti u RS i, uopćeno, atmosfera koja se stvara, novinarima stavlja etiketu remetilaca društvenog napretka i kohezije. Atmosfera koja se stvara u društvu, a diktirana je iz političkih, ekonomskih, kriminalnih centara moći, a kao što znamo, ovdje se oni prožimaju, krajnje je neprijateljska prema novinarima. Nema prave zaštite dok se ne promijeni taj diktat. Dok se to ne dogodi možemo samo reagirati na posljedice, što je loša vijest za sigurnost novinara. Meni se čini, posebno u RS-u, da se situacija usložnjava, a stvari postaju opasne po novinare, smatra ona.

U konačnici, Kovačević zaključuje: ‘Poruka ove države je otprilike – ‘Vidite što mi rade, ja im ne mogu ništa’, jer šta je država ovdje – samo eufemizam za grupu onih koji su zaposjeli vlast, institucije i javni novac. Želja za članstvom u EU, posebno u RS je deklarativna. Članstvo u EU podrazumijeva neke standarde, izgradnju institucija i demokratskih mehanizama, na što naši dužnosnici nerado gledaju i ne žele se odreći moći koju sada imaju. Uostalom, niti se boje da će ih birači zbog toga kazniti ili da će odgovarati’.

Politički pritisci

Prema podacima Udruge BH novinari i Linije za pomoć novinarima iz ove novinarske udruge, u čak 70 posto slučajeva iza napada i prijetnji stoje političari, osobe na javnim dužnostima u zakonodavnim i izvršnim organima vlasti, kao i menadžeri u javnim poduzećima.

BH novinari su u 2022. godini zabilježili jedan fizički napad i sedam prijetnji smrću, kao i 12 slučajeva verbalnih prijetnji, 11 političkih pritisaka, 12 huškanja/govora mržnje, pet slučajeva oštećenja imovine ili cyber napada…

Politički pritisak i napadi na novinare i neovisne medije povećali su se za 40 posto u 2022. godini u odnosu na 2021. Također, verbalne prijetnje, prijetnje smrću i govor mržnje povećali su se za 137 posto.

– Uz sve navedene izravne pritiske na slobodu medija i sigurnosne prijetnje novinarima, suočavamo se sa sve češćim zahtjevima pojedinaca za brisanje novinarskih tekstova, nastalih na osnovu službenih informacija istražnih ili drugih javnih organa”, rekla je za agenciju FENA glavna tajnica BH novinara Borka Rudić.

Po njenim riječima, ti zahtjevi dolaze od osoba koje su bile obuhvaćene različitim istragama nadležnih pravosudnih organa ili sigurnosnih agencija pod sumnjom da su počinili određena kaznena djela. Iako zahtjevi nemaju nikakvog zakonskog osnova, pojedinci i njihovi advokati ih koriste kako bi vršili pritisak na medije ili pokušali ‘umiti’ lice svoga branjenika pred bh. javnošću.

– Međutim, napadi na privatnost, sigurnost i slobodu izražavanja medijskih djelatnica i djelatnika predstavljaju ozbiljan rizik ne samo za njih kao individue, već i za demokratske procese i slobodu informiranja u BiH, istaknuli su iz Bh novinara.

Također, u posljednjih nekoliko godina, značajno se povećava broj tzv. SLAPP  tužbi protiv novinara i medija, čime se dodatno želi opteretiti rad medija, posebno onih koji se bave istraživačkim novinarstvom. Izrada ove analize je mali doprinos BH novinara pokretanju različitih zagovaračkih i pravnih akcija protiv prakse SLAPP postupaka, kao i drugih oblika pravnih i institucionalnih pritisaka na medije koji otvaraju pitanja od javnog značaja.

SLAPP tužbe se definiraju kao ‘neosnovane ili uznemiravajuće tužbe i drugi oblici sudskih postupaka koje pokreću državni organi, poslovne korporacije i pojedinci na vlasti protiv slabijih strana – novinara/ki, organizacija civilnog društva, branitelja/ca ljudskih prava i drugih – koji iznose mišljenje ili prenose informacije o stvarima od javnog interesa, a to mišljenje ili informacija se percipira kao nepovoljna ili na neki drugi način neugodna za moćnike’.

Povećava se broj cyber napada i prijetnji

Udruženje je i 2023. godini registriralo 24 slučaja koji se vežu za cyber napade i prijetnje, pri čemu su žrtve prijetnji najčešće bile novinarke (u 8 slučajeva), dok je 5 medijskih kuća bilo izloženo višednevnim hakerskim napadima.

Podsjetimo da je u ožujku ovo novinarsko udruženje u Mostaru organiziralo okrugli stol na temu cyber nasilja prema novinarima i zakonskog okvira koji bi trebao pomoći u procesuiranju ovakvih pritisaka i agresije prema novinarima na društvenim mrežama.

Denija Hidić, članica Tima Fondacije Cure napomenula je da su sve češći napadi na novinarke u online/offline sferi djelovanja, i da ti napadi na profesionalke, medijske radnice imaju i notu rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije.

– Takvi oblici govora mržnje, rodno zasnovanog nasilja i mizoginije se trebaju osuditi u javnom prostoru i svi smo dužni zaštiti novinarke i pružiti im slobodu u izvješćivanju. Napadače je potrebno procesuirati po prioritetnom procesu i zaštititi novinarke. Zakon o ravnopravnosti spolova pruža ključne alate novinarkama da se pozovu na odredbe zakona koji štiti ženska prava i diskriminaciju žena na osnovu spola, rekla je Hidić.

Internetsko zlostavljanje, doxxing,  DDoS  napadi i phishing i malware napadi, su slučajevi sigurnosnih prijetnji i rizika koje je u svom radu evidentrala Federalna uprave policije (FUP) u Sarajevu, kazao je Saša Petrović, inspektor FUP-a Sarajevo na treningu u Mostaru.

On je  naglasio da se prijave novinara ne razlikuju od prijava običnog građanina i da zakon za sada novinare ne prepoznaje drukčije. Istaknuo je, također, da bez inicijative Tužiteljstva policija ne može reagirati. I tako, BiH se, više-manje, vrti u krug, zatvarajući oči pred očitim napadima na novinarke i novinare i to na svim poljima – i fizičkim, i telefonskim i putem društvenih mreža. Hajka na novinare je slobodna i otvorena. A bh političari bi (deklarativno) u Europu?