Gdje je BiH po zaduženosti u odnosu na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru
Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine na kraju prošle godine iznosio je 13,74 milijarde KM, što je povećanje od šest posto u odnosu na kraj 2023. godine, navodi se u podacima Ministarstva financija i trezora BiH, prenose Nezavisne.
Kako je navedeno, u porastu su i vanjski i unutarnji dug
“Unutarnji dug iznosio je ukupno 4,50 milijardi KM i veći je za 11,6 posto nego 2023. godine. Republika Srpska duguje 2,68 milijardi KM, Federacija BiH 1,82 milijarde KM, a Brčko distrikt 8,91 milijun KM”, stoji u izvješću.
Vanjski dug je na kraju prošle godine iznosio 9,23 milijarde KM, što je povećanje od oko 3,5 posto u odnosu na 2023. godinu.
Vanjski dug Republike Srpske iznosio je četiri milijarde KM, a Federacije BiH pet milijardi KM. Brčko distrikt dugovao je 49,9 milijuna KM, a institucije BiH 43,4 milijuna KM.
Udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na kraju prošle godine iznosio je 17,2 posto.
Dugovi zemalja u regiji
Prema ranijim podacima Ministarstva financija Srbije, udio javnog duga te zemlje u BDP-u krajem prošle godine iznosio je 47,4 posto.
“Ukupan javni dug Srbije na kraju 2024. godine bio je 38,87 milijardi eura (76,02 milijarde KM), od čega su ukupne izravne obveze iznosile 37,04 milijarde, a neizravne 1,83 milijarde eura”, navedeno je u dokumentu.
Vlada Crne Gore ranije je priopćila da je ukupni javni dug na kraju prošle godine iznosio 4,12 milijarde eura (8,06 milijardi KM), odnosno 60,24 posto BDP-a.
“Uzimajući u obzir depozite Ministarstva financija, uključujući i 38.477 unci zlata, koji su na kraju prošle godine iznosili 152,41 milijun eura, neto javni dug Crne Gore iznosio je 3,97 milijardi eura, odnosno 58,04 posto BDP-a”, stoji u priopćenju.
Prema podacima Ministarstva financija Republike Hrvatske, konsolidirani dug opće države na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio je 49,28 milijardi eura (96,38 milijardi KM), što je za 690 milijuna eura manje u odnosu na treće tromjesečje.
“Hrvatski javni dug iskazan kao udio u BDP-u pao je u četvrtom tromjesečju 2024. godine na 57,6 posto”, navodi se u podacima.
Stručna analiza zaduženja
Predrag Mlinarević, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, izjavio je za Nezavisne novine da je za analizu zaduženosti zemalja važniji podatak o relativnoj zaduženosti – odnosno udjelu javnog duga u BDP-u – nego apsolutna visina duga.
“Prvo, udio javnog duga u BDP-u daje uvid u sposobnost države da generira prihode za servisiranje duga. Drugo, praćenje relativne zaduženosti kroz vrijeme omogućuje analizu učinaka duga na gospodarski rast. Naime, čak i ako apsolutni iznos duga raste, njegov udio u BDP-u može padati ako BDP raste brže. Tada se može zaključiti da je zaduženje bilo svrhovito i da je potaknulo ekonomski rast”, pojasnio je Mlinarević.
Dodao je da činjenica da neka zemlja ima nizak udio javnog duga u BDP-u nije nužno pokazatelj ekonomske snage.
“Najrazvijenije zemlje svijeta često su i najzaduženije zbog povjerenja investitora u snagu njihovih ekonomija i male opasnosti od nemogućnosti otplate. Zato se investitori utrkuju da im posude sredstva. Nasuprot tome, manje razvijene zemlje teže dolaze do investicija i financiranja, pa je njihov javni dug često nizak. BiH, koja teži konvergenciji s razvijenim zemljama, ne može se osloniti samo na dostupna javna sredstva, već se mora zaduživati. No da bi dug bio održiv i poticajan za rast, mora se usmjeriti na prave stvari”, zaključio je Mlinarević.
