Gdje su u Europi najveće, a gdje najmanje plaće

Prema procjenama Euronewsa temeljenima na podacima Eurostata, oko 12,8 milijuna radnika u 22 zemlje EU-a zarađuje minimalnu plaću ili manje.

Kao rezultat toga, milijuni ljudi pomno prate objave o minimalnim plaćama kako bi saznali hoće li im biti povećane plaće u novoj godini. Međutim, oko trećine radnika s minimalnim plaćama nije doživjelo povećanje u siječnju 2026. u odnosu na srpanj 2025. U četiri zemlje nije bilo povećanja tijekom prošle godine.

Pet država s minimalnim plaćama iznad 2000 eura

Među zemljama članicama EU-a, mjesečna bruto minimalna plaća kreće se od 620 eura u Bugarskoj do 2.704 eura u Luksemburgu. Ako uključimo zemlje kandidate, Ukrajina je izuzetak s minimalnom plaćom od 173 eura, a slijedi Moldavija s 319 eura.

Pet zemalja ima minimalne plaće iznad 2.000 eura. Osim Luksemburga, to su Irska (2.391 eura), Njemačka (2.343 eura), Nizozemska (2.295 eura) i Belgija (2.112 eura).

Ispod ove skupine, Francuska ima 1.823 eura, a Španjolska 1.381 eura, što pokazuje koliko se razine plaća razlikuju čak i među susjednim zemljama.

Eurostat je stoga podijelio minimalne plaće u tri kategorije: iznad 1.500 eura, između 1.000 i 1.500 eura i ispod 1.000 eura.

Španjolska, Slovenija, Litvanija, Poljska, Cipar, Portugal, Hrvatska i Grčka spadaju u ovu srednju kategoriju. Razlike među njima relativno su male.

Među 29 zemalja (22 članice EU-a i sedam kandidata), minimalna plaća je ispod 1.000 eura u 15 zemalja. Sve zemlje kandidatkinje za EU spadaju u ovu najnižu skupinu. Nekoliko istočnoeuropskih zemalja također je uključeno.

Na primjer, minimalna plaća iznosi 924 eura u Češkoj, 838 eura u Mađarskoj, 795 eura u Rumunjskoj, 654 eura u Turskoj i 517 eura u Albaniji. Tri kandidatske zemlje imaju veće minimalne plaće od Bugarske.

Karta u nastavku prikazuje jasnu geografsku podjelu nominalnih minimalnih plaća u Europi, osobito između zapadnih i istočnih zemalja, prenosi Bljesak.info.

Kupovna moć 

Kada uspoređujemo minimalne plaće među zemljama, standardi kupovne moći (PPS) imaju značajnu ulogu jer se troškovi života uvelike razlikuju. Kada se prilagodi za kupovnu moć, razlike u plaćama među zemljama postaju puno manje nego u nominalnim uvjetima.

PPS nudi pravedniju usporedbu koristeći umjetnu valutu koja odražava ono što ljudi zapravo mogu kupiti u svakoj zemlji, izjednačujući stvarnu kupovnu moć u odnosu na stroge vrijednosti u eurima.

Jedan PPS je umjetna valuta koja u teoriji kupuje isti paket dobara i usluga u svakoj zemlji.

S tim na umu, u 22 zemlje EU-a minimalna plaća u terminima PPS-a kreće se od 886 eura u Estoniji do 2.157 eura u Njemačkoj.

Iako rangiranja malo variraju, devet najboljih zemalja ostaje isto u obje kategorije, nominalnim iznosima u eurima i u PPS-u.

Osim Albanije, zemlje kandidatkinje EU-a bolje stoje u terminima PPS-a, s višom kupovnom moći od nekoliko članica EU-a.

Među 27 zemalja za koje su dostupni podaci u eurima i PPS-u, Rumunjska je najveći pobjednik, s rangiranjem koje je poraslo s 20. na 12. mjesto. Sjeverna Makedonija također poboljšava, prelazeći s 26. na 20. mjesto u terminima PPS-a.

Srbija je porasla s 22. na 17. mjesto, dok je Turska skočila tri mjesta.

Nasuprot tome, Češka i Estonija su najveći gubitnici, svaka je pala osam mjesta. Češka je pala s 16. na 24. mjesto, dok je Estonija pala s 18. na 26. mjesto.

U Italiji, Austriji i tri nordijske zemlje (Švedska, Danska i Finska) ne postoji zakonski propisana minimalna plaća.

Gdje minimalne plaće nisu promijenjene?

Među zemljama EU-a, minimalna plaća ostala je nepromijenjena u Belgiji, Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj, Luksemburgu i Sloveniji između srpnja 2025. i siječnja 2026.

Bugarska, Mađarska, Litvanija i Slovačka zabilježile su najveće poraste, svaka veća od 11% tijekom ovog razdoblja.

Minimalna plaća ostala je ista i u Estoniji, Španjolskoj i Sloveniji između siječnja 2025. i siječnja 2026. U Rumunjskoj je minimalna plaća u nacionalnoj valuti ostala nepromijenjena, ali je blago opala u eurima tijekom oba razdoblja.

Stručnjaci Europskog instituta za radnička prava (ETUI) napominju da je viša produktivnost temelj za održivo povećanje plaća. Ekonomije s jačom industrijskom ili financijskom aktivnošću obično su produktivnije.