Godine službe provincijala fra Luke Markešića (1982–1991) – Četvrti dio

Uz redovite obavijesti i članke poticaja u Svjetlu riječi za proslavu 700. obljetnice, pripremane su i tiskane vrijedne publikacije koje imaju trajnu vrijednost za poznavanje franjevačkog života i djelovanja u Bosni. Navodim važnije!

Piše: fra Anđelko Barun, Bosna Franciscana, godina XXIX, broj 54, 2021.

Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene: prilog povijesti hrvatske književnosti i kulture           

Vrlo vrijedan i zapažen rad pod nazivom Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene napisao je dr. Anto Slavko Kovačić. Provincijalat ga je po ugovoru za to honorirao. Tri su izdavača: Svjetlost Sarajevo, Narodna i sveučilišna biblioteka Bosne i Hercegovine i Bosna Srebrena. Obrađen je 221 franjevac pisac tijekom 700 godina djelovanja franjevaca u provinciji Bosni Srebrenoj. To je najbolje djelo dosad napisano o toj tematici. Nezaobilazno je za proučavanje franjevačke prošlosti.

Suputnici bosanske povijesti

Dr. fra Ignacije Gavran u povodu proslave napisao je sažetu ali vrlo lijepu monografiju, prikaz povijesti provincije Bosne Srebrene kroz sedam stoljeća pod naslovom: Suputnici bosanske povijesti. Knjiga ima 200 stranica, četiri dijela i 11 poglavlja. Dijelovi su pod naslovima: 1. Početci franjevačkog pokreta, 2. Franjevci u Bosni, 3. Djelovanje franjevaca u Bosni za turske vladavine i 4. Djelovanje bosanskih franjevaca nakon oslobađanja od Turaka. Knjiga je pisana laganim stilom, prilagođena za razumijevanje puku pa se može kazati da je ovo odličan stručni pučki prikaz povijesti franjevaca u Bosni. Doživjelo je i drugo izdanje 2007. god.

Kalendar Dobri Pastir 1991: 700 godina bosansko-hercegovačkih franjevaca

Sadržaj cijelog kalendara Dobri Pastir za 1991. posvećen je sedamstogodišnjem djelovanju franjevaca u Bosni. Tekstove za Kalendar napisao je profesor dr. fra Ljubo Lucić. Za puk prihvatljivim stilom i jezikom fra Ljubo je ukratko ocrtao franjevačko djelovanje kroz 700 godina. Uz kratku i mučeničku povijest donosi životopis pojedinih fratara koji su bili uzor sveta života, požrtvovni pastoralni djelatnici, braća i prijatelji ovog naroda, čuvari nacionalne i vjerske svijesti, mučenici i sveci.

Šematizam

U godini proslave pripremljen je i tiskan Šematizam pod naslovom Franjevačka provincija Bosna Srebrena (Šematizam). Tekstove je napisao dr. fra Marko Karamatić, profesor crkvene povijesti na Teologiji u Nedžarićima. Šematizam je napisan u vrijeme provincijalstva fra Luke Markešića i na njegovu zamolbu, ali je tiskan nakon provincijskog kapitula i kongresa da bi se mogla unijeti službe popunjene novim rasporedom osoblja. Ovaj je Šematizam znatno opširniji i iscrpniji od svih dosadašnjih, što posebice vrijedi za samostane. Poslije kraćeg pregleda povijesti Provincije, prikazana je povijest svih samostana i župa Bosne Srebrene. Predstavljeni su sakralni objekti s religiozno-umjetničkim sadržajima te kulturno-umjetničko blago u samostanima, na što se prijašnji šematizmi nisu obazirali. Šematizam je od velike važnosti za proučavanje bliže prošlosti Bosne Srebrene.

Osim navedenih projekata, program proslave 700. obljetnice dolaska franjevaca u Bosnu obuhvaćao je još čitav spektar djelatnosti među fratrima i svijetom kojemu služe. Održana je duhovna obnova članova Provincije i župa, Kapitul na rogožinama posvećen toj tematici, držana su predavanja za mlade i odrasle o ulozi franjevaca u Bosni, izrađeni su prigodni medaljoni i misnice za sve franjevačke kuće u Provinciji, održana je svečana akademija, formiran je provincijski pjevački zbor za pjevanje pod misom centralnog slavlja na Skenderiji u Sarajevu.

Fra Luka predaje službu provincijala svom nasljedniku

Na provincijskom kapitulu u Nedžarićima za službu provincijala izabran je 1. svibnja 1991. fra Petar Anđelović, za njegovog zamjenika (provincijskog vikara) fra Mirko Filipović. Po prvi put na kapitulu se biralo osam definitora. Dotada je ih je bilo šest. Na prijedlog braće, prošavši sve potrebne procedure, za fra Luke je isposlovano da u Bosni Srebrenoj bude osam definitora. Željelo se postići veća zastupljenost samostanskih područja u provincijskoj upravi. Svi su članovi provincijske uprave i ovoga puta bili izabrani u prvom glasovanju. Provincija je tada imala: 285 svećenika, 10 braće nesvećenika, 62 bogoslova, 16 novaka i 108 sjemeništaraca.

Nova Uprava dovršila je ono što je predviđeno za proslavu 700. obljetnice dolaska franjevaca u Bosnu, a nije bilo još ostvareno. Završna proslava održana je u dvorani u Skenderiji u Sarajevu na zaštitnu svetkovinu Uzvišenja Sv. Križa 14. rujna 1991. svečanom sv. misom koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, uz sudjelovanje brojnih svećenika i naroda. Upravo onako kako je odavno bilo planirano i pripremano.

Zaključak

Devet godina fra Lukine službe provincijala Bosne Srebrene bilo je veoma dinamično, uspješno i za Provinciju plodonosno. Prije svega treba kazati da su naslijeđene podjele među braćom koje su kočile normalan hod Provincije, fra Lukinim razboritim vodstvom Zajednice, splasnule, ako ne i potpuno iščezle.

Fra Luka je barem donekle uspio trendove u Provinciji preokrenuti na bolje. Neumorno je radio na ostvarenju bratske sloge i rada za opće dobro Reda i Provincije. Poticao je suradnju i rado se uključivao u zajedničke akcije svih tadašnjih šest franjevačkih provincijala u Jugoslaviji. Naglašavao je u Provinciji i šire franjevačku karizmu i franjevački način djelovanja unutar bratstva i s pukom kojemu braća po župama služe. Zato mu je uvijek prioritet bio franjevačka duhovnost kao temelj preobrazbe bratstva i baza za uspješno pastoralno djelovanje. Osnažio je održavanje propisanih samostanskih kapitula, mjesečnih duhovnih obnova i godišnjih duhovnih vježbi i suradnju s gvardijanima. Shvatio je da se Provincijom ne može razborito upravljati bez suradnika, prvenstveno svih gvardijana i čelnika naukovnih zavoda. Njih je nazivao Proširenom upravom Provincije, četiri puta godišnje pozivao ih na sastanke skupa s Definitorijem.

Pod fra Lukinim vodstvom u Provinciji je pokrenuta obnova Franjevačkog svjetovnog reda, misija, ostvarena je stara ideja o izdavanje provincijskog vjerskog lista. U Bosni je kompletirana franjevačka karizma dovođenjem sestara klarisa, izgrađena spomen-kapela na temeljima starodrevnog i za Provinciju važnog samostana i crkve Svete Marije u Srebrenici.

Sjemenište, Novicijat i Teologija bili su fra Luki posebna ljubav i briga. Za njegovog upravljanja Provincijom obnovljen je kompleks sjemenišnih zgrada u Visokom, samostan Novicijata na Bistriku i prilagođena je zgrada Teologije u Nedžarićima tako da je preuređena crkvica za dolično obavljanje liturgijskih čina i amfiteatar za uspješniju prosvjetnu djelatnost.

Posebna je zasluga provincijala fra Luke Markešića za svestranu pripremu za proslavu 700. obljetnice dolaska franjevaca u Bosnu. Pod njegovim je vodstvom uloženo dosta truda i napora, angažirano mnogo vrijednih fratara i drugih stručnjaka koji su ostvarili zapažene rezultate. Sve je to pomoglo provinciji Bosni Srebrenoj da se uzdignuta čela i ponosno uputi u buduća vremena.

Devetogodišnje upravljanje Provincijom fra Luke Markešića ostat će u povijesti Provincije zapisano kao vrijeme burnog i užurbanog hoda te postizanja zapaženih rezultata. Fra Luka, svakako, spada među upečatljivije i u vođenju Zajednice uspješnije provincijale Bosne Srebrene.