Gospa Snježna
Službeno se današnji Gospin spomendan-Gospa Snježna naziva Obljetnica posvete Svete Marije Velike. To je slavna rimska bazilika, jedna od četiri velike, u Rimu zvana „Santa Maria Maggiore“.
Nju je na jednom od sedam rimskih brežuljaka – Eskvilinu, dao sagraditi papa Liberije (352.–366.), pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na uspomenu što je Efeški sabor 431. proglasio dogmu o Marijinu bogomaterinstvu, svečano posvetio presvetoj Bogorodici papa Siksto III. Ona je sve do dana današnjega najznačajnija, a i najčasnija Gospina crkva na kršćanskom Zapadu. Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima. U njoj su duhovni velikani papa Pio XII. i kardinal Stepinac slavili svoju prvu misu, a davno prije njih Sv. Ignacije Loyolski, piše Katolički tjednik.
U crkvi je grob Sv. Jeronima, Sv. Pia V. te milosna Gospina slika zvana “Spasenje rimskoga puka”. Raniji pučki naziv “Sancta Maria ad nives”, “Snježna Gospa” veže se uz legendu po kojoj je usred ljeta na Eskvilinu pao snijeg i taj događaj bio je povod papi Liberiju da uz materijalna sredstva jednog bogatog rimskog patricija započne gradnjom te bazilike.
Crkva se zove i Sancta Maria ad praesepe, Gospa od jaslica, jer je u njoj već krajem IV. stoljeća načinjena špilja, nalik na onu u Betlehemu gdje se rodio Isus.
Gospu Snježnu za svoju zaštitnicu imaju dvije župe u Vrhbosanskoj nadbiskupiji: Deževice i Poljaci. U Rami Gospu Snježnu kao svoju zaštitnicu slave Kućani.
