Građani i dijaspora mogli bi plaćati znatno manje naknade za prijenos novca

Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla pristupiti takozvanoj SEPA-i, jedinstvenom području plaćanja u eurima. Jedna je od rijetkih europskih zemalja koje nisu dio tog područja, zbog čega prema procjenama na naknadama u transakcijama s inozemstvom godišnje gubi oko 100 milijuna eura.

U drugoj polovini godine očekuje se dodatno unaprjeđenje domaćeg platnog sustava uvođenjem instant plaćanja, koje će omogućiti da transakcije budu znatno brže nego dosad, da se realiziraju i neradnim danima, te da više neće biti čekanja da sjedne plaća ili mirovina, prenosi BHRT.

Nakon pristupanja SEPA-i slanje novca u Bosnu i Hercegovinu iz europskih zemalja trebalo bi postati osjetno povoljnije, što je iznimno važno s obzirom na to koliko bosanskohercegovačka dijaspora godišnje šalje novca u svoju matičnu državu. Prema nekim podacima, riječ je o najmanje šest milijardi KM godišnje, što čini oko deset posto bruto domaćeg proizvoda. Sva plaćanja prema inozemstvu trebala bi postati brža i jeftinija.

“Zemlje koje su trenutačno izvan SEPA područja plaćaju i do šest puta veće naknade za prekogranične transakcije, a mi u Bosni i Hercegovini znamo da se 80 posto naših uvozno-izvoznih transakcija odvija sa zemljama SEPA područja, što znači da je matematika vrlo jednostavna.”

Gospodarstvenici, osobito oni izvozno orijentirani, nestrpljivo očekuju što skorije pristupanje SEPA-i

Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, kazala je: “Možemo reći da se gospodarstvenici žale na cijene platnog prometa prema inozemstvu, da su te cijene prilično visoke i da, koliko god se usluge obavljale isti dan, ako je riječ o takozvanom T nula, to znatno košta. Kada bi te usluge, osobito prema inozemnim partnerima, bile jeftinije i kada bi se cijene smanjile, smatram da bi to gospodarstvo u velikoj mjeri prihvatilo i pozdravilo.”

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske tvrdi da se paralelno s pristupanjem SEPA-i Centralna banka Bosne i Hercegovine radi i na uvođenju takozvanog instant plaćanja, koje bi trebalo zaživjeti u drugoj polovini godine.

Instant plaćanje omogućit će da se prijenos novca s računa na račun unutar zemlje odvija 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, svih 365 dana u godini, a trajat će svega nekoliko sekundi. Novost je i to što usluge platnog prometa više neće obavljati isključivo banke.

“Stanovništvo više neće biti isključivo vezano uz banke kada je riječ o platnim uslugama, nego će to moći obavljati i putem drugih financijskih fintech kompanija, poput naše. To za građane znači jeftinije, kvalitetnije i modernije usluge”, dodao je.

Boris Majstorović, direktor Institucije za izdavanje elektroničkog novca „Lova“ kazao je da, iako će dobiti konkurenciju u obavljanju poslova platnog prometa, banke će i dalje ostati dominantne u tom sektoru. Pojavu konkurencije vide kao priliku za razvoj novih proizvoda.

“Dolazi do pojave novih aktera na tržištu, što će otvoriti mogućnost suradnje između banaka i novih instant kompanija, ali će istodobno omogućiti i bankama značajnije inovacije u segmentu platnog prometa.”

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, smatra da bi prednosti instant plaćanja osobito bi trebali osjetiti građani koji žive u manjim sredinama.

“Ako pogledamo situaciju u ruralnim područjima i manjim gradovima, odakle se banke povlače zbog visokih troškova, to će biti značajno olakšanje jer ljudi više neće morati odlaziti u druge sredine i gradove u kojima postoji bankarski sektor”, kazao je.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar kazao je da će bez sumnje, od pristupanja SEPA-i i uvođenja instant plaćanja korist će imati svi.

“Preostaje još da entitetski i državni parlamenti usvoje potrebne zakone, što je ujedno i jedna od obveza na europskom putu Bosne i Hercegovine. Sve sada ovisi o njima. Ovo je prilika da zastupnici pokažu koliko im je doista stalo do građana, gospodarstva i Europe.”