Građani naoružani do zuba: Procjenjuje se da je u kućama više od milijun cijevi

Građani BiH, prema najnovijim službenim podacima, imaju više od 370.000 legalnih komada oružja, a kada se uz to zna da mnogi skrivaju i ilegalno naoružanje, s pravom se može reći da je stanovništvo naoružano do zuba, jer je broj cijevi, po svemu sudeći, premašio milijun, pišu Nezavisne novine.

Dovoljno je, primjerice, podsjetiti na istraživanja prema kojima u BiH ima od 750.000 do 800.000 komada ilegalnog oružja, dok se u nekima tvrdi da je ta brojka i veća od 800.000.

Drastične razlike u odnosu na pet godina ranije

Koordinacijski odbor za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH tijekom 2025. godine prikupljao je statističke podatke o legalno registriranom oružju u BiH, gdje je na snazi čak 12 zakona o oružju. Utvrdili su da je u FBiH u prošloj godini bilo 236.844, u Republici Srpskoj 130.380, a u Brčko distriktu 4.919 legalnih komada oružja. Dakle, kada se podvuče crta, u BiH je od 2020. do 2025. godine broj legalnih komada oružja povećan s 280.819 na 372.143.

Prema službenim podacima, 365.679 komada oružja tijekom prošle godine bilo je registrirano na muškarce, a preostalih 6.464 na žene.

Problematične brojke

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić rekao je za Nezavisne novine da se kolokvijalno može reći kako su građani u BiH „naoružani do zuba“. Naime, dodaje, kombinacija velikog broja legalnog i procijenjenog ilegalnog oružja upućuje na izuzetno visoku dostupnost vatrenog oružja.
„Još prije 15 godina, kada sam se detaljno bavio ovom tematikom, zaključak je bio da masovna rasprostranjenost oružja predstavlja jedan od najvećih dugoročnih sigurnosnih rizika u zemlji. Ove brojke su problematične jer povećavaju vjerojatnost eskalacije svakodnevnih sukoba, čak i bezazlenih, u nasilne incidente sa smrtnim posljedicama“, kaže Mušić.

Primjeri su, dodaje on, od međukriminalnih obračuna, preko oružanih razbojstava i krijumčarenja do obiteljskog nasilja.

„Navedeni čimbenici otežavaju rad policijskih i pravosudnih institucija. Poseban izazov je to što ilegalno oružje ostaje izvan institucionalne kontrole, što stvara ‘sivu zonu’ sigurnosti. Zato se pitanje kontrole i smanjenja ilegalnog oružja mora promatrati kao strateški sigurnosni prioritet, a ne samo kao policijski problem“, rekao je Mušić za Nezavisne novine.

Vrijeme da se pooštre zakonske regulative

Sociolog Vladimir Vasić kaže da smo mi postkonfliktna zajednica koja nakon rata nije imala sustavan odgovor na posjedovanje ilegalnog oružja.

„Ako uzmemo u obzir činjenicu da imamo povećan broj kaznenih djela koja se izvršavaju uz korištenje vatrenog oružja, mislim da je krajnje vrijeme da se pooštre zakonske regulative koje se odnose na ovaj segment. Mislim da je ovo prije svega sigurnosni rizik i opasnost općenito za zajednicu“, kaže Vasić.

Prema njegovim riječima, ove brojke dovoljno govore i o tome koliko društvo nema adekvatne odgovore na tako velike izazove.

„To je ujedno i jedan od pokazatelja da možda pojedinci čak ne vjeruju dovoljno u funkcionalnost institucija, u smislu da netko štiti njihov integritet i imovinu. Svakako da su ti podaci poražavajući za društvo u kakvom živimo. Ja sam do sada više puta pozivao nadležne da se napravi akcija oduzimanja ilegalnog oružja i da se pooštre zakonske mjere, ali očito je da za to ne postoji sluh“, naglasio je Vasić u izjavi za Nezavisne novine.

Ove brojke drastično se razlikuju u odnosu na brojke od pet godina ranije, odnosno na 2020. godinu, kada je u FBiH bilo 182.338, u Republici Srpskoj 94.653, a u Brčko distriktu 3.828 komada registriranog oružja.