HDZ Hrvatske bira novog predsjednika – kako će to utjecati na BiH

Za Tomislava Karamarka Republika Srpska je ‘takozvana’, Miro Kovač Kovač bi tri izborne jedinice, a aktualni Andrej Plenković hrvatsko pitanje gura u EU.

Iako HDZ BiH vodi samostalnu politiku u BiH, nebrojeno puta do sada pokazalo se da je ‘sestra’ iz Hrvatske vrlo važan ‘support’ HDZ-u BiH. Kao što je i HDZ BiH potvrdio svoju ulogu u mobilizaciji svojih birača za izbore u Hrvatskoj. Stoga će izbor novog ili reizbor aktualnog predsjednika stranke Andreja Plenkovića značajno utjecati i na odnose dviju stranaka.

HDZ susjedne Republike Hrvatske i, kako je to uvriježeno kazati, ‘sestrinska stranka’ HDZ-a BiH, 15. ožujka bira novog predsjednika i novo vodstvo. Za sada poznata su tri kandidata za prvog čovjeka HDZ-a: aktualni predsjednik Andrej Plenković, bivši predsjednik Tomislav Karamatko i Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora.

Iako HDZ BiH vodi samostalnu politiku u BiH, nebrojeno puta do sada pokazalo se da je ‘sestra’ iz Hrvatske vrlo važan ‘support’ HDZ-u BiH. Kao što je i HDZ BiH potvrdio svoju ulogu u mobilizaciji svojih birača za izbore u Hrvatskoj. Stoga će izbor novog ili reizbor aktualnog predsjednika stranke Andreja Plenkovića značajno utjecati i na odnose dviju stranaka.

Vjetar u leđa sestrinskoj stranci iz BiH

Naime, prisjetimo se primjerice da je upravo podrškom nekadašnjeg predsjednika HDZ-a i bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, u BiH zbog neslaganja s tadašnjim vodstvom, i nastao HDZ 1990. To je bio vrhunac nezadovoljstva s HDZ-om BiH još od 1998. i 5. Sabora HDZ BiH kada je Božo Ljubić imao potporu hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana za izbor za predsjednika HDZ-a BiH, ali je zbog snažnog utjecaja tadašnjeg ‘vojnog lobija’ za predsjednika izabran Ante Jelavić.

S obzirom na činjenicu da je Republika Hrvatska članica EU-a koja istom trenutno predsjedava i da vlada premijera Plenkovića u tome ima značajan utjecaj na promicanju ciljeva i HDZ-a BiH, nedvojbeno je da im je sestrinska stranka iz Hrvatske veliki “vjetar u leđa”.

Za njega je RS genocidna tvorevina

Tijekom Karamarka na čelu HDZ-a odnosi dvije stranke bili su vrlo dobri unatoč špekulacijama kako Karamarko nije posebno sklon predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću. Međutim, tijekom brojnih sastanaka potvrđivana je zajednička strategija dvije stranke, a do izražaja je došao i aktivizam njegovog zamjenika Milijana Brkića.

Unetoč tome, dobro je podsjediti da je u posjet HDZ-u BiH nakon nasilnih prosvjeda iz veljače 2014. kada je demolirana i zapaljena i središnjica, Dom HDZ-a BiH u Mostaru, kao znak podrške došao tadašnji hrvatski premijer, SDP-ovac Zoran Milanović, a ne predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

Međutim, također je dobro podsjetiti da se upravo Karamarko nikada nije pomirio sa iznimno dobrom suradnjom bh HDZ-a i SNSD-a Milorada Dodika. On je manji bh entitet Republka Srpska često nazivao “takozvanim”, tadašnjeg predsjednika RS-a Milorada Dodika optuživao je za plan za odcjepljenje RS-a od BiH, a osuđivao je i nazočnost svog bh. kolege kao i svih drugih predstavnika hrvatske vlasti na obilježavanju 9. siječnja kao Dana RS-a.

“U vrijeme dok sam kao pozicionirani političar i dužnosnik obavljao gotovo sve najvažnije vodeće dužnosti u političkom sustavu Republike Hrvatske, za mene je službeno i privatno RS bila i ostala takozvana tvorevina, stvorena na neviđeno brutalnom, dvostrukom genocidnom zločinu o čemu su pravorijek dale i međunarodne sudske institucije. Današnje područje tzv. RS prvo etnički očišćeno protjerivanjem stotina tisuća nesrpskog življa, poglavito Hrvata i Bošnjaka, a nakon toga počinjen je i nezapamćen genocid u Srebrenici kakav se ne pamti u novijoj povijesti. Za mene kao Hrvata koji je svjestan značaja BiH za Hrvatsku u svakom pogledu, još je paradoksalnije da su taj velikosrpski dernek svojom nazočnošću uveličali i blagoslovili tzv. predstavnici hrvatskih političkih vlasti osobito uz činjenicu da su svi drugi visoko rangirani političari po naputku EU bojkotirali ovo nelegitimno slavlje”, komentirao je prošle godine Karamarko na temu Dana RS-a.

Upravo ovaj ‘level’ suradnje dvije stranke u BiH, HDZ-a i SNSD-a i dalje će biti, ukoliko Karamarko bude izabran za predsjednika HDZ-a Hrvatske, kamen spoticanja u suradnji dvije sestrinske stranke.

Karamako je bio na čelu HDZ-a od 2012. do 2016. godine kada je dao ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade, a potom i na mjesto predsjednika HDZ-a, svega dva mjeseca nakon što je ponovno izabran na tu dužnost, zbog utvrđenog sukoba interesa u pogledu arbitražnog postupka Hrvatske protiv naftne kompanije MOL, nakon što se doznalo kako je tvrtka njegove supruge poslovala s tvrtkom koja je u vlasništvu zastupnika i savjetnika MOL-a.

Karamarko je do sada dao najaviti svoj povratak u HDZ, a najavljen je i uvodni predizborni skup za 7. veljače u Zagrebu.

Kovač za tri izborne jedinice

I Miro Kovač, aktualni predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora kandidat je desnog krila HDZ-a za predsjednika stranke.

“Nikakva cijepanja i parcijalizacije BiH i dezintegracije za RH, koja jamči za opstojnost BiH, nisu prihvatljive, svojedobno je izjavio Kovač kritizirajući referendum o danu RS-a iz 2016. godine.

No, on ima i svoje viđenje za preustrojem BiH u tri regije i to po uzoru na Belgiju te da bi tada bh. Hrvati mogli ostvariti svoju jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima.

“BiH bi se mogla inspirirati uređenjem Belgije koja ima tri jezične zajednice, postoje tri regije. Tako se to može napraviti u BiH kako bi Hrvati bili u potpunosti ravnopravan narod s druga dva ustavotvorna naroda Bošnjacima i Srbima“, rekao je Kovač svojedobno Radio Herceg-Bosne.

Pri tome je pojasnio kako osobno snažno zagovara preustroj BiH i njezino približavanje prema euroatlantskim integracijama po modelu Belgije, koja je i sjedište Europske unije i NATO saveza. Upitan kako izbjeći ponavljanje fenomena Željka Komšića, koji je izabran za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno preglasavanjem ovoga naroda od brojnijih Bošnjaka, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Sabora ocijenio je kako sunarodnjaci u BiH trebaju dobiti izbornu jedinicu kako se takvo što ne bi ponavljalo.

„Njemačka jezična zajednica ima svoj parlament i svoju vladu. Hrvati mogu imati i svoju izbornu jedinicu i biti ravnopravni s druga dva naroda“, rekao je Kovač i podcrtao da se time Hrvatska ne miješa u unutarnje stvari u BiH. “Hrvatska je potpisala Dayton i ima obvezu skrbiti o stabilnosti BiH i promicati ispunjenje obveza koje se tiču Ustava“, rekao je on.

Plenković je hrvatsko pitanje stavio na stol EU-a

No, aktualni predsjednik HDZ-a BiH ipak je daleko više dogurao u promicanju interesa sestrinske strnake iz BiH, ali i bh Hrvata. Podsjetimo da je on u nekoliko navrata na sastancima Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela koje okuplja čelnike zemalja članica, govorio o BiH i pitanju izbornog zakona, a za vrijeme njegova vlade u Hrvatskom saboru donesena je i Deklaracije o položaju Hrvata u BiH i europskom putu BiH.

“Hajdemo skinuti te nepotrebne okove i predrasude da jedna zemlja ne bi mogla raspravljati u svom predstavničkom tijelu o najvažnijoj vanjskopolitičkoj temi. Mi imamo pravo artikulirati naš politički stav. Bilo da je riječ o vladi ili Hrvatskom saboru. Manje je važno što pojedini akteri misle, uključujući i one unutar HDZ-a”, rekao je Plenković te naglasio da u Daytonu, gdje je zaključen mirovni sporazum o BiH, nikome nije padala na pamet mogućnost ovakvog izbornog inženjeringa kakav se događa u BiH u nekoliko navrata te da to nikako nije dobro prešućivati i ‘stavljati pod tepih’.

I sam Plenković isticao je da je kolegama na Europskom vijeću rekao da govori kao najveći zagovornik BiH, te da se nitko nije više zauzeo za napredak BiH prema EU-u i da će tako i nastaviti. To je istina jer nijedan predsjednik HDZ-a prije njega nije se toliko aktivirao oko pitanja Hrvata u BiH u europskim institucijama kao on.

Nedvojbeno je da upravo od od, zasad ukupno troje kandidata za predsjednika HDZ-a, uživa najveći ugled i povjerenje EU-a te će to i nastaviti ukoliko bude reizabran za predsjednika. Ipak, ne treba zaboraviti da je u vrijeme mandata presjednice Hrvatske u odlasku Kolinde Grabar Kitarović, kandidatkinje HDZ-a, zbog njezinih često diskutabilnih istupa, odnosi BiH i Hrvatske jedva snošljivi – za razliku od Plenkovćevih izjava kako za “Hrvatsku nema važnije zemlje od BiH”.

No, moguće je da se izborom novog predsjednika dodatno zaoštre i onako osjetljivi politički odnosi u BiH, a tenzije još više užare – ovisno tko bude izabran za novog predsjednika.

(Izvor: Dnevni list)