HDZ i SDA srušili Zakon o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista
Nacrt Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista nije usvojen u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Na prvom glasanju bilo je 33 “za”, 6 suzdržanih, 9 protiv, ali kada je došlo do glasanja po klubovima naroda, rezultat je pao: 29 “za”, 14 suzdržanih i 10 protiv. SDA – suzdržana. HDZ – protiv.
Time je zakon, koji bi građanima Federacije konačno omogućio jasno, sustavno uređeno pravo da se organiziraju i sudjeluju u donošenju odluka te pravno zaštite od SLAPP tužbi, pao u vodu. Opet.
Uzalud su predstavnici Aarhus centra u BiH zajedno s Mrežom Aarhus centara, delegatkinjom Sanelom Klarić, zastupnikom Damirom Nikšićem danima apelirali da je krajnje vrijeme da se građani zakonski zaštite kada izraze stav bez straha od maltretiranja, SLAPP tužbi ili davanja osobnih podataka koji se mogu zloupotrijebiti.
I taman kad se učinilo da postoji politička volja, kad je nacrt već usvojen u Zastupničkom domu, kad je stavljen na dnevni red još prošle godine u ovo doba, stigli smo do suzdržanosti. I opravdanja.
“Nama treba još vremena da se konzultiramo sa strukom”, rekla je Aida Obuća (SDA). Godinu dana nije bilo dovoljno? Ako su zaista imali namjeru podržati zakon, što su radili svih ovih mjeseci?, pita se u priopćenju Aarhus centar.
Navode da je realnost drugačija
“Malo je vjerojatno da predstavnici SDA nisu imali vremena u roku od 12 mjeseci, otkako je nacrt bio inicijalno povučen iz Doma naroda prošle godine, da se upoznaju s njim. Uz to, zadnja četiri mjeseca naše Udruženje je aktivno dostavljalo detaljna pojašnjenja o nužnosti nacrta svakom delegatu pojedinačno. Čak smo tijekom lipnja organizirali i okrugli stol na koji smo pozvali sve delegate, uključujući gđu Obuću, da saznaju još više o nacrtu. Ali nisu ni tu priliku iskoristili. I sada je opravdanje da im je trebalo više vremena i konzultacija sa strukom. To jednostavno nije istina, već obmanjivanje javnosti”, ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Dodaje da ovim ponašanjem SDA i HDZ pokazuju da se boje vlastitih građana/ki.
“Umjesto da im budu podrška, za što su i plaćeni. Umjesto da podrže zakon, njihovo pasivno ponašanje i ‘suzdržanost’ bilo je sasvim dovoljno da nacrt ne prođe. Sramotno i strašno. Pozivamo građane/ke da budu mudriji na sljedećim izborima i budu ‘suzdržani’ u odnosu na glasanje za predstavnike ovih stranaka. Jer oni nisu glasali za vas – zašto biste vi glasali za njih?”, istaknula je.
Oni kojima, navodno, “treba još vremena” isti su oni koji iz proračuna građana od siječnja do lipnja ove godine primaju:
- profesionalni delegati: 2.026.022,66 KM
- neprofesionalni delegati: 34.733,80 KM
- savjetnici: 42.640,47 KM
- ukupno: 2.103.396,93 KM
Za više od 2 milijuna maraka, mogli su i morali znati više
A možda odgovor leži baš u onoj slici s početka sjednice: skupe štikle, markirani satovi, hodanje naprijed-natrag dok se glasa, salu napuštaju kao da nije riječ o zakonima koji direktno pogađaju ljude. Jer u toj sali, čini se, možete raditi što hoćete, volja vam ne doći nikako, volja vam ignorirati građane.
Bosna i Hercegovina je treća zemlja u Europi po broju SLAPP tužbi. Ako se pitate zašto vam se čini da ljudi sve rjeđe dižu glas, odgovor je jednostavan: jer se boje.
U sali gdje sjedi 84 predstavnika “naroda” tijekom glasanja fotelje zjape poluprazne. Ulazi se i izlazi kao s modne piste. Plaće redovne, odgovornost nepostojeća.
Neće građani zaboraviti. Jer svaki odbijen zakon koji štiti njih, učvršćuje sliku onih koji štite samo sebe.
U međuvremenu, aktivisti i građani koji se bore za zaštitu rijeka, šuma, voda, zdravlja, dobivaju prijetnje, tužbe, pozive na saslušanja. Jer su se usudili reći “ne” nekoj štetnoj odluci. I zato je ovaj zakon važan – da znaju da ih država štiti, a ne napada.
Ono što 28. srpnja nije prošlo u Domu naroda nije samo jedan zakon. To je poruka. Poruka da građani i dalje nisu dobrodošli u politiku. Da se još uvijek, godinu dana kasnije, “čeka mišljenje struke”, dok se javnost gasi, a demokracija svodi na dvoranu punu praznih stolica.
I možda je upravo to ono čega se boje – građana koji znaju svoja prava i koji ne pristaju na šutnju. Zato im zakoni koji štite javnost nikako da “sjednu”.
Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik
