Helena Dragić: Monografija ‘Toponomastika stolačkoga kraja’
Helena Dragić rođena je 22. ožujka 1983. godine u općini Prozor-Rama. Pri Pedagoškom fakultetu (sada Filozofskom fakultetu) Sveučilišta u Mostaru diplomirala je hrvatski jezik i književnost stekavši zvanje profesorice hrvatskog jezika i književnosti.
Na istome fakultetu završila je postdiplomski studij Jezici i kulture u kontaktu te 2012. obranila kvalifikacijski rad na temu Ekonomija stolačkoga kraja. Doktorski rad “Horonim Hercegovina i toponomastika stolačkog kraja” obranila je 2014. i stekla akademski stupanj doktorice znanosti.
Knjiga Helene Dragić “Toponomastika stolačkoga kraja” koja uz temeljito znanstveno proučavanje toponimije, prikazuje i različita jezična i kulturna prepletanja na stolačkom prostoru, objavljena je u nakladi Matice hrvatske Stolac.
U predgovoru ta istaknuta znanstvenica pojašnjava pojmove onomastike, antroponomastike i toponomastike, zatim upoznaje čitatelje s poviješću stolačkog kraja u kojem tragovi ljudske civilizacije datiraju prije više od 13 tisuća godina i daje uvid u sami nastanak monografije koja je nastala na temelju njezine doktorske disertacije “Horonim Hercegovina i toponomastika stolačkog kraja”.
Autorica nas upoznaje i s drugim važnim povijesnim svjedočanstvima o tom kraju poput snažnog grčkog utjecaja na civilizaciju Daorsa, brojnih arheoloških otkrića, među kojima je i kaciga iz 3. stoljeća prije Krista koju krasi natpis PIN, koji je opet najstariji grčki natpis u BiH, kao i toponima nazvanih po kultnoj kraljici Vidi, a koji dokazuju visoku razinu ilirske kulture.
Pored toga, spominju se i veličanstveni nadgrobni spomenici – stećci i nekropole, koji zorno dokazuju bogat život u 13.,14., i 15. stoljeću do turske okupacije. Iz turskih vremena sačuvano je nekoliko mostova i kula te ostaci hramova i hanova koji su ostavili trag orijentalne kulture i civilizacije.
Dragić navodi kako je jedan dio toponima mijenjao imena kroz povijest, od primjerice današnjeg sela Aladinići koje se do turske okupacije zvalo Ladinići prema Ladi, slavenskoj božici mladosti, ljepote, plodnosti i proljeća, do Gornje ćuprije koja je preimenovana u Inat ćupriju.
Cilj je monografije, po autoričinim riječima, popisati, opisati i objasniti nastanak imena toponima u stolačkom kraju te rasvijetliti motivaciju tih imena i tako pokazati višetisućljetni život u stolačkom kraju.
O knjizi, koja ima 205 strana, govore recenzenti prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i prof. dr. sc. Đuro Blažeka s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok je na kraju knjige uvršten i zaključak u kojem se, među ostalim, navodi da su toponimi stolačkoga kraja iznimno važna riznica u kojoj je jezično, filološko, kulturno, povijesno, antropološko, etnološko i teološko blago.
Prof. Kolenić napisala je kako je knjiga prof. Dragić vrijedan prilog toponomastici jer je istražila toponime Stoca, i to njih 171 koji su upisani u zemljovide, kao i 176 neupisanih toponima, pronađenih terenskim radom.
“Grad Stolac i okolica imaju dugu i bogatu prošlost od ilirskog doba (…) Riječ je o dugoj povijesti naseljenih mjesta od 3.500 godina i za to vrijeme svi narodi koji su na tom području živjeli ostavljali su traga u imenima. Istraživanje toponimije stolačkog kraja stoga je opravdano i vrijedno za onomastiku, ali i za jezikoslovlje, etnologiju, povijest, zemljopis, arheologiju, mitologiju i ostale znanosti koje su povezane s onomastikom”, napisala je, među ostalim, prof. Kolenić.
Ocijenila je kako je riječ o znanstvenoj knjizi koja osim znanstvenih spoznaja, dobroga poznavanja literature i njezine interpretacije, pripada i području kulturne povijesti i govori o jezikoslovnim, povijesnim, etnografskim, zemljopisnim, dijalektološkim i općenito interdisciplinarnim poljima i područjima znanosti i kulture.
Zaključila je kako je knjiga vrijedna jer uz poznavanje relevantne literature donosi i vlastite zapise s terena te proširuje podijele toponima svojim istraživanjima, a polazi od dobroga promišljanja da su toponimi svjedoci vremena u kojem su nastali i da su ugroženi, a nezaobilazni jezični i povijesni spomenici.
Po mišljenju prof. Blažeke, knjiga je vrijedan doprinos hrvatskom jezikoslovlju, a osim znanstvene vrijednosti ima i iznimnu metodološku vrijednost za buduće istraživače.
“Malo je hrvatskih krajeva čija je toponimija istraživana, a još manje koji bi imali ovakvu uzornu monografiju najviše znanstvene vrijednosti”, smatra prof. Blažeka.
Helena Dragić rođena je 22. ožujka 1983. godine u općini Prozor-Rama. Pri Pedagoškom fakultetu (sada Filozofskom fakultetu) Sveučilišta u Mostaru diplomirala je hrvatski jezik i književnost stekavši zvanje profesorice hrvatskog jezika i književnosti.
Na istome fakultetu završila je postdiplomski studij Jezici i kulture u kontaktu te 2012. obranila kvalifikacijski rad na temu Ekonomija stolačkoga kraja. Doktorski rad “Horonim Hercegovina i toponomastika stolačkog kraja” obranila je 2014. i stekla akademski stupanj doktorice znanosti. Godine 2015. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice na istoimenom studiju.
Objavila je više znanstvenih radova u relevantnim časopisima na području Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Crne Gore.
/Izvor: Dnevni list/
