Helez novcem iz proračuna platio više od tisuću žestokih pića i piva te oko 27 litara vina

Analizom dijela računa iz razdoblja od proljeća 2023. do kraja 2024. vidi se da je ministar Helez, uz ostalo, platio više od 1.000 žestokih pića i piva te oko 27 litara vina. Najviše računa napravljeno je u njegovom Bugojnu.

Među njima su i sastanci s predstavnicima demobiliziranih boraca, ali novinari Centra za istraživačko novinarstvo nisu mogli utvrditi o kome je zaista riječ. U veljači 2024. potpisao je da je u restoranu „Babilon” razgovarao s predstavnicima sportskih udruga ratnih vojnih invalida Srednjobosanskog kantona (SBK). Bila je subota, a na računu od 202,50 KM uz hranu je bilo i 19 alkoholnih pića. Na ručku je bilo šest osoba.

Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida SBK Ekrem Julardžija kaže da nije bio na tom sastanku.

„Sva događanja vezana uz sport osoba s invaliditetom odvijaju se preko Saveza ratnih i vojnih invalida Srednjobosanskog kantona jer na razini kantona nemamo sportskih saveza invalida”, rekao je.

Nešto kasnije, u ljeto 2024. godine, ministar Helez potpisao je troškove za hranu i piće na dva sastanka s, kako je izvijestio, demobiliziranim borcima Busovače. Najprije je javnim novcem platio mini gozbu s bocom vina i 15 piva u restoranu „Fehro” u Busovači, 132 KM, a petnaest dana kasnije večeru s 34 piva i šest višnjevača, 406 KM.

„S mojom organizacijom i mojim upravnim odborom nije sjedio i nismo imali nikakve sastanke”, kaže za CIN Hrustan Lušija, predstavnik Organizacije demobiliziranih boraca obrambeno-oslobodilačkog rata 1992–1995. Srednja Bosna.

Novinari CIN-a kontaktirali su predstavnike još dviju boračkih udruga s područja SBK, ali nitko od njih nije potvrdio da je bio na sastanku s Helezom.

Detalji o razlozima i zaključcima ovih razgovora ne postoje u dokumentaciji za pravdanje troškova koja je dana na uvid novinarima CIN-a.

U aktima ministarstava o pravdanju reprezentacije ne zabranjuje se plaćanje alkohola. Ipak, u Uredu za reviziju institucija BiH smatraju takve troškove neprimjerenima.

U Ministarstvu obrane nisu bavili troškovima reprezentacije ministra Heleza

Institucija može odbiti pravdati trošak koji smatra nesavjesnim i neprimjerenim, ali to se rijetko događa.

Ministar Zukan Helez rukovodi Ministarstvom obrane u kojem je gotovo petina računa za reprezentaciju, u koje je CIN imao uvid, bila za alkohol. Većinu su potpisali on i njegov zamjenik Slaven Galić. Helez nije želio razgovarati o tome.

Helez je u bilješke upisivao i da se sastajao s umirovljenicima i demobiliziranim vojnicima, bez dodatnih objašnjenja

Tako se u Ministarstvu nalazi i račun sa sastanka s „25 umirovljenika” od 496 KM iz rujna 2024. godine. Prema računu, do 15 sati popili su 84 piva, vino i 10 žestokih pića. Na drugom sastanku s „umirovljenim vojnim osiguranicima” pilo se do ponoći − 15 jegera, 28 piva i 1,8 litara vina. Na alkoholu se nije štedjelo ni na sastanku s demobiliziranim visokim časnicima. Desetero ljudi popilo je tri boce vina i 39 žestokih pića. Kapljica je dobro išla i sredinom 2024. u Karakaju, kada je prilikom susreta s trojicom demobiliziranih boraca popijena boca likera „Gorki list”, osam piva i čaša vina.

Probranija pića popijena su krajem travnja 2024. u Bugojnu na sastanku ministra s „menadžmentom Binasa, Pretisa i TRZ-a”. Devet osoba popilo je 29 čaša viskija „Chivas”, 21 jeger, devet čaša i bocu vina te šest piva.

Svi ovi troškovi su odobreni, a isplata javnog novca opravdana. Nije poznato jesu li sastanci dali ikakav rezultat.

Ministar Helez nije želio govoriti za CIN. Pozive preko Ministarstva ignorirao je mjesecima, a prilikom susreta tijekom službene aktivnosti na Igmanu rekao je: „Drugi put se vidimo!”

Košarčeva mediteranska večer uz vino i rakiju

Pravila omogućavaju dužnosnicima da novac za reprezentaciju troše i u inozemstvu. Tako je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac često boravio i trošio u regiji.

Prema dokumentima koje su novinarima CIN-a stavili na raspolaganje u Ministarstvu, sastajao se s ministrima u Vladi Republike Srbije, veleposlanikom BiH te članovima predstavništva Republike Srpske u toj zemlji.

U Ministarstvu je ostalo zabilježeno da je samo 2024. godine desetak puta bio u Beogradu i iz državnog proračuna na račun reprezentacije potrošio 6.755 KM. Za većinu ovog novca nema traga na što je točno potrošen.

Košarac nije objasnio ni troškove iz ožujka 2023. godine

Nakon što je tijekom dana otvorio Samit energetike „SET Trebinje 2023”, otputovao je u Crnu Goru i u popularnom hercegnovskom plažnom baru nešto poslije 22 sata javnim novcem platio račun od gotovo 500 KM na kojem su bila boca vina „Malvazija Kozlović” i osam rakija. U bilješci o utrošku ne piše s kim je jeo i pio niti kojim povodom i ciljem.

Posljednjeg vikenda u svibnju 2023. Košarac se sastao s profesorom Filozofskog fakulteta u Beogradu Milošem Kovićem, povjesničarom i vještakom obrane Ratka Mladića pred sudom u Haagu, kojemu je početkom 2022. zabranjen ulazak u BiH zbog procjene da predstavlja opasnost za sigurnost zemlje. Ostalo je neobjašnjeno zašto je državni ministar vanjske trgovine s njim razgovarao „o povlačenju zabrane”, kako je napisano radi pravdanja troška. Njih dvojica su jeli i pili u Leskovcu za 322 KM plaćene iz državnog proračuna.

Na svim ovim sastancima naručivali su se hrana i piće, a javnim novcem Košarac je u gotovo svim prilikama plaćao i alkohol – 7.924 KM od ukupno 106.382 KM koje su novinari CIN-a pregledali u Ministarstvu.

I Košarac je, poput Heleza, ignorirao sve zahtjeve CIN-a za razgovor o novcu koji je potrošio

Početkom lipnja 2024. godine potpisao je dva računa na gotovo 2.500 KM. Za manji dio priložen je račun iz beogradskog restorana, dok je najveći dio potrošen u hotelu, bez detalja o utrošku.

Košarac je istoga dana na svom Instagram profilu objavio da je u Predstavništvu Republike Srpske u Beogradu razgovarao s direktorom Investicijsko-razvojne banke i stručnjakom Zelenog klimatskog fonda (GFC) o „akreditiranju Republike Srpske za implementacijsku jedinicu Fonda”. Isti dan objavio je da je sa šefom Predstavništva razgovarao o „Svesrpskom saboru”.

„Naš cilj je da podržimo napore institucija Srpske u daljnjem razvoju i jačanju vlastitih kapaciteta”, napisao je na svom profilu državni ministar Košarac.

Bez obzira na sadržaj sastanaka, koje Ministarstvo i nije propitivalo, svi ovi troškovi plaćeni su iz državnog proračuna, a među njima i 964 KM sa „sastanka s gospodarstvenicima grada Nevesinja” dan nakon Općih izbora 2022. godine, na kojem se, uz ostalo, popilo 89 rakija. Novinari CIN-a kontaktirali su devetero gospodarstvenika iz Nevesinja, od kojih je jedan rekao da „možda i jest bio”, dok su ostali negirali sastanak.

Kao i u slučaju Ministarstva obrane, državna revizija i u Ministarstvu vanjske trgovine godinama upozorava da su „revidiranjem troškova eksterne reprezentacije uočene određene nepravilnosti koje se ogledaju u pravdanju troškova reprezentacije bez pisanog obrazloženja ili jasno definiranog povoda nastanka troška, kao i određene slabosti internih kontrola prilikom korištenja biznis kartice”, ali se situacija u ovim institucijama ne mijenja.

Jedinica za internu reviziju ovog ministarstva nije radila revizije troškova reprezentacije niti njihova pravdanja. S ove stavke za pet i pol godina potrošeno je 328.574 KM.

Ministar Staša Košarac tijekom 2023. i 2024. bio je najmanje 17 puta u Beogradu, a tim je prilikama iz državnog proračuna plaćeno gotovo 11 tisuća maraka za jelo i piće. Većina troškova pravdana je nejasnim i nepotpunim objašnjenjima.

Med i vino

U više od tisuću računa reprezentacije dužnosnici su troškove hrane i pića najčešće opisivali neodređeno kao „radni sastanak”, „radna večera” ili „reprezentacija”, i to uglavnom u Uredu generalnog sekretara i predsjedatelja Vijeća ministara BiH.

Iz uvida u račune od 2020. do sredine 2024. godine, ovako je pravdano trošenje nešto više od 160 tisuća KM potpisima sekretara Roberta Vidovića, bivšeg predsjedatelja Zorana Tegeltije te aktualne predsjedateljice Borjane Krišto. Nešto više od desetine tog iznosa potrošeno je na alkohol.

Tegeltija je javnim novcem platio dva ručka uoči nove 2023. godine u restoranu „Bob-exclusive” na Trebeviću, ukupno 2.465 KM. Tom prilikom popijeno je 19 boca vina, 30 rakija, 16 piva te pet likera i konjaka.

Instituciji nije objašnjeno ni koliko je ljudi u tim prilikama jelo ni kojim povodom su se okupili

Revizori godinama upozoravaju u izvješćima da sustav internih kontrola u Generalnom sekretarijatu nije zadovoljavajući i opominju da se to mora promijeniti. To se još nije dogodilo. Njihovi komentari odnose se upravo na neodređeno i nedovoljno obrazloženje i pravdanje pojedenog i popijenog u različitim restoranima i kavanama.

Nejasno je i kako je generalni sekretar Vidović mogao potrošiti 400 KM za med u „Apihumu” u rodnom Ljubuškom i 982 KM za 60 boca vina u Vinariji „Buntić”, ali je i on, poput ministara, odlučio izbjeći razgovor s novinarima CIN-a i objasniti javnosti u koju je svrhu utrošen taj novac.

Državni ministri i njihovi zamjenici u Vijeću ministara BiH uživaju niz materijalnih privilegija omogućenih zakonima i podzakonskim aktima – prosječna mjesečna primanja kreću se od 4.000 do 6.200 KM, imaju osigurane naknade za tzv. odvojeni život ako dolaze u Sarajevo iz udaljenijih mjesta, plaćen smještaj, službene automobile s vozačima, plaćena putovanja i zajamčenu otpremninu po odlasku u mirovinu.

Mandat nerada skupo koštao građane

Za plaće i naknade 80 dužnosnika Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH od početka mandata isplaćeno je gotovo 16 milijuna maraka državnog novca.

O zloupotrebama ovih privilegija CIN je već pisao, a sve su se događale upravo zbog široko postavljenih pravila korištenja novca, bez jasnih ograničenja i uputa o načinu i pravdanju trošenja – poput onih u Pravilniku o trošenju reprezentacije iz 2014. godine.

„U Pravilniku je omogućeno da se koristi sve moguće što ima u nekakvom ugostiteljskom objektu”, kaže Darko Kasap iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave, dodavši da bi Pravilnik trebalo poboljšati po uzoru na zemlje EU-a.

„Za početak, da preciziramo konkretno na što oni mogu potrošiti kada je u pitanju njihova reprezentacija jer, zaista, se radi kumulativno o značajnim iznosima koji koštaju ovo društvo“, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.

Ovakve izmjene još se nisu dogodile, a u nadležnom Ministarstvu financija i trezora BiH ne odgovaraju na upite novinara o ovome te ignoriraju i preporuke državnih revizora.

„Evo, i kad bi rekli da je 50 % potrošeno za prave namjene, ipak je 50 % veliki iznos koji nije potrošen za prave namjene. Dakle, to je nešto što je nastalo kao neki privatni trošak, a plaćen je sredstvima građana”, kaže bivši generalni revizor Ureda za reviziju institucija FBiH Dževad Nekić.

Foto: Armin Durgut/Pixsell