Hercegovačko-neretvanska županija crni rekorder u BIH s 27 mrtvih na cestama prošle godine
Smrt mlade liječnice Azre Spahić potaknula je rasprave o pooštravanju mjera u prometu, od dodatnog smanjivanja brzine ili pak uvođenja dodatnih nadzornih kamera… No, uz divljanje nesavjesnih vozača u naseljenim mjestima, BiH je zemlja u kojoj zbog brze vožnje, lošega stanja na cestama i drugih okolnosti stradava veliki broj ljudi, piše Večernji list BiH.
Prema podacima iz prošle godine, na cestama u Bosni i Hercegovini poginule su 222 osobe. Od toga broja, 116 njih poginulo je u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj bilo je stotinu smrtnih ishoda, a u Distriktu Brčko šest.
Brzina, ceste, alkohol
Definitivno najlošije stanje je na području Hercegovačko-neretvanske županije, gdje očito brza ili neprilagođena vožnja te loše ceste odnose najviše života. Sve suprotno šovinističkim i ničim utemeljenim tvrdnjama čelnika Stranke za BiH Semira Efendića, koji je u ovotjednom istupu istaknuo kako Sarajevo i bošnjačka područja rade te financiraju izgradnju cesta u Hercegovini i na hrvatskim područjima. Koje su, navodno, posve nove. Takav istup je u ovome trenutku trebao poslužiti i da se promijeni fokus sa slučaja u Sarajevu.
U HNŽ-u je, međutim, u prošloj godini na cestama poginulo 27 osoba, a slijedi Tuzlanska županija koja je, iako dva i pol puta brojnija od HNŽ-a, imala 20 poginulih. Crna statistika pokazuje da je u Zeničko-dobojskoj županiji u 2022. poginulo 17, a u Srednjobosanskoj županiji 15 osoba. Deset poginulih je u Unsko-sanskoj županiji, devet u Hercegbosanskoj, a u Sarajevskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji osam smrtnih slučajeva.
U Posavskoj županiji nastradale su dvije osobe u prometu, a ni jedna u Bosansko-podrinjskoj. U Sarajevu su odlučili kako će odgovor na smrt mlade liječnice biti, uz smanjenje dopuštene brzine u naseljenim mjestima i glavnim prometnicama, i povećan broj angažiranih policijskih službenika te vozila za evidentiranje prekršaja, kao i veće kazne za prometne prekršaje.
Konkretno, brzina se smanjuje sa 60 kilometara na sat na 50 ili s 40 na 30
Struka je, međutim, podijeljena kako bi se trebalo odgovoriti ovome problemu. Zagovornici smanjenja ograničenja brzine ističu da se njome smanjuje rizik od teških ozljeda i smrtnog ishoda, ponajprije pješaka. Rezultati pojedinih istraživanja potvrđuju ovakav pristup. Prema istraživanju globalne Inicijative za transformaciju urbane mobilnosti (TUMI), mala je mogućnost da će pješak poginuti ako ga udari vozilo pri brzini od 30 kilometara na sat. Ta mogućnost je povećana ako se vozilo kreće brzinom od 50 kilometara na sat, dok je ta mogućnost jako velika ako je brzina kretanja 70 kilometara na sat.
Odluke preko noći
Prema britanskom istraživanju iz 2019., pješaci najčešće život izgube uslijed udara automobila, a potom kamiona, kombija, autobusa, motocikla i bicikla. S druge pak strane, postoje i oni koji smatraju da će ovakva mjera više odmoći nego pomoći jer će svako smanjenje brzine u gradskom prometu u Sarajevu dovesti do kolapsa problema. Upitno je i koliko su kompetentne odluke donesene “preko noći” te hoće li i koliko one biti učinkovite.
