HNŽ i dalje bez Zakona o šumama, šteta se mjeri u milijardama
Već godinama Hercegovačko-neretvanska županija nema ni prave podatke o broju šumskog fonda, a mladi u ovoj struci ovdje ne mogu do posla.
Neodgovornim gospodarenjem šumama koje bi trebale biti vitalni državni interes pričinjena je ogromna šteta i gubici drvnih sortimenata koji se mjere u milijardama maraka. Zašto u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nema političke volje za donošenje ovoga zakona?
Zakon u nacrtu, ali nema volje
Hercegovačko-neretvanska županija u još jednu godinu ulazi bez Zakona o šumama. Odluke na nivou županije donosi većina u sastavu SDA i HDZ-a BiH, ali volje za ovaj resor, očito, još nema. Zakon stoji u nacrtu.
“Mislim da trebamo još malo posvetiti pažnje na analiziranje situacije na terenu”, kaže Džafer Alić, predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije (SDA).
“Evidentno je da ova priča neopravdano dugo traje – 10 godina – i nema nikakvog opravdanja što mi taj Zakon već odavno nismo donijeli”, ocjenjuje Tomislav Martinović, zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije (HDZBiH).
Odlaze i stručnjaci
Sredinom prošle godine stručnim je službama resorni ministar uputio prijedlog novog zakona u kojem bi šumama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji gospodarilo jedno, eventualno dva poduzeća.
“Krajnje vrijeme bilo je prije deset godina, a ne sad. Sad ne možemo, uopće, govoriti o količini šume koju smo imali 2013. godine i trebamo samo obići šume i vidjeti kakvo je stanje”, kaže Mario Jurica, županijski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (HDZBiH).
Već godinama Hercegovačko-neretvanska županija nema ni prave podatke o broju šumskog fonda, a mladi u ovoj struci ovdje ne mogu do posla.
“Imamo magistre šumarstva koji se zbog nepostojanja zakona ne mogu zaposliti pa su otišli iz Bosne i Hercegovine. To su samo u ljudstvu milijunske štete”, ističe prvostupnik šumarstva Amel Imamović.
Šume devastirane, resursi izgubljeni
Mladi odlaze, šuma nestaje, a sjednice Skupštine i dalje prolaze bez odluke koja bi napravila velike promjene.
“Taj zakon je doveo do toga da se štete odražavaju ne samo na šumu već i indirektno na ostale vaskularne biljke, endemske, na divljač, domaće životinje, ljude”, naglašava Imamović.
Ministar Jurica poručuje da je bilo kakav zakon dobar, te da je krajnje vrijeme da se on donese.
A svake godine, osim ilegalne sječe, šumu ove županije gutaju i mnogobrojni požari. Dok pluća Hercegovačko-neretvanske županije nestaju, politička volja se ne nazire, a desetljeća su potrebna da se šuma potpuno obnovi.
