HNŽ među najrizičnijim županijama zbog prirodnih nepogoda

Radionica projekta SAFER-BiH – Strateška procjena rizika od poplava i potresa za planiranje zasnovano na upravljanju rizicima u Bosni i Hercegovini održana je jučer u Mostaru, u organizaciji Ministarstva građenja i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanske županije, uz podršku Njemačke razvojne agencije GIZ i Instituta Ujedinjenih naroda za okoliš i sigurnost ljudi (UNU-EHS).

Radionica je okupila predstavnike županijskih institucija, lokalnih zajednica, stručnih organizacija i međunarodnih partnera, s ciljem jačanja kapaciteta i unapređenja pristupa upravljanju rizicima u HNŽ.

Radionicu je otvorio ministar građenja i prostornog uređenja HNŽ Bekir Isaković, naglasivši važnost jačanja institucionalnih kapaciteta u kontekstu sve učestalijih prirodnih nepogoda. Istaknuo je da će rezultati projekta SAFER-BiH predstavljati značajan doprinos sigurnosti, otpornosti i održivom prostornom razvoju županije.

Klimatski ekstremi i infrastruktura

Predstavnici UNU-EHS-a predstavili su metodologiju procjene rizika, međunarodna iskustva u upravljanju katastrofama te planirane aktivnosti projekta u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. U interaktivnom dijelu sudionici su analizirali ključne rizike i razmjenjivali iskustva, a dio radionice posvećen je nalazima nakon razornih poplava koje su u listopadu 2024. pogodile Hercegovinu.

Prema analizi stručnog tima Konzultanta, najveći rizik nije jedan događaj nego preklapanje hidroloških i geoloških prijetnji na osjetljivom području.

Rekordne padavine veće od 300 mm u 24 sata, zasićeno tlo, krški teren i neodržavani vodotoci uzrokovali su bujične valove i aktivaciju brojnih klizišta. Istodobno, HNŽ je i seizmički aktivno područje, što je posljednji put potvrđeno potresom jačine 5,6 po Richteru u Stocu 2022. godine.

Efekti potresa – od mikropukotina do oslabljenih padina – dodatno povećavaju ranjivost infrastrukture.

Stručnjaci upozoravaju da u uvjetima klimatskih promjena poplave, klizišta i potresi više ne mogu biti tretirani kao odvojene pojave, jer se njihovi efekti zbrajaju i pojačavaju.

Primjena EU modela

Kroz međunarodna iskustva izdvojeni su modeli koji se mogu primijeniti u HNŽ-u: EU pristup upravljanju slivovima kroz planove upravljanja poplavama, princip “Build Back Better” te prirodna rješenja poput pošumljavanja padina, obnove poplavnih ravnica i formiranja zelenih retencijskih zona u urbanim sredinama.

U analizi ključnih rizika obuhvaćeni su bujične poplave, nagli porast vodostaja, klizišta, seizmička ugroženost te ekološke posljedice poput uništavanja riječnih ekosustava i rizika po izvore pitke vode. Zaključeno je da ovakvo područje zahtijeva dugoročno i integrirano planiranje.

Planiranje i hazard mape

Centralna poruka radionice istaknula je važnost nestrukturnih mjera, posebno revizije Procjene ugroženosti u 2025. godini, jer postojeća više ne odražava nove klimatske i seizmičke uvjete. Stručnjaci su naglasili da prostorni planovi u HNŽ ubuduće moraju uključivati jasno mapirane zone poplavnog rizika, klizišta i seizmičkih ograničenja gradnje.

Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNŽ navelo je da će izrada planova upravljanja poplavama i hazard mapa, u skladu s EU Direktivom o poplavama, biti jedan od ključnih prioriteta u 2026. godini.

Karte rizika od te godine postaju obvezni dio svih prostornih planova. HNK, zbog svojih kapaciteta i iskustava iz posljednjih prirodnih nesreća, ima mogućnost postati prvi kanton u BiH čiji će prostorni planovi biti u potpunosti usklađeni s europskim standardima.

U završnoj poruci stručnjaci podsjećaju da se mora prijeći s reaktivnog na preventivni pristup te ističu: “Otpornost gradimo sada — ne poslije katastrofe.”