Hoće li BiH Ukrajini isporučivati streljivo

Prema izvorima New York Timesa, Bosna i Hercegovina (BiH), Srbija i Rumunjska su neke od zemalja u kojima posrednici iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nastoje nabavljati granate za ukrajinsku vojsku.

”Zbog velikog dnevnog utroška streljiva – procjene su da ukrajinska vojska dnevno troši oko 6.000 granata velikog kalibra na 1.500 km dugoj fronti – raste potreba za nabavkom streljiva svih kalibara, posebno 155 mm”, kaže za DW vojni analitičar Nedžad Ahatović. Radi intenzivnih borbi, i Ukrajina i Rusija najviše trebaju streljivo 152 mm (ruski standard) i 155 mm (zapadni standard), kaže Ahatović, naglašavajući da je takvo streljivo moguće proizvoditi u BiH.

„Bivša JNA je u BiH investirala 2,4 milijarde dolara u namjensku industriju. Godišnji kapacitet proizvodnje artiljerijskog streljiva u BiH bio je oko 38.000 komada velikog kalibra, u Srbiji 42.000 komada. Ostale republike u sastavu bivše Jugoslavije su proizvodile dosta manje tog streljiva“, ističe sugovornik DW-a.

Najrazvijenija gospodarska grana

U BiH je poslije rata obnovljena namjenska industrija, ali postojeći kapaciteti još nisu na razini prijeratnih. Za proizvodnju značajnijih količina streljiva velikog kalibra potrebne su dodatne investicije, posebno u proizvodne pogone. „Važno je napomenuti i da je radna snaga u BiH jeftinija u odnosu na zapadnu i da u BiH već postoje značajne sirovine za proizvodnju”, podsjeća Ahatović.

Činjenica je da je jedna od razvijenijih grana privrede u BiH upravo namjenska industrija i da je većina proizvodnje namijenjena za izvoz, kaže za DW glavni i odgovorni urednik portala Klix.ba Semir Hambo. ”Ta proizvodnja još uvijek ne podrazumijeva visokosofisticirane proizvode poput dronova, i uglavnom se radi o streljivu različitog kalibra”, kaže Hambo.

BiH najviše streljiva izvozi u SAD

Navodi iz New York Timesa nisu bez temelja. ”Kako su glavni kupci streljiva iz BiH, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija, Turska, Srbija i tako dalje, itekako je moguće da putem posredništva proizvodi iz BiH završe u Ukrajini, kako je to objavio i New York Times”, kaže sugovornik DW-a.

”BiH za svoje potrebe ne treba toliko masovnu proizvodnju i svakako većina proizvedenog streljiva ide na strana tržišta. S tim u vezi u Federaciji BiH postoji nekoliko fabrika, poput onih u Vogošći (Pretis), Goraždu (Pobjeda Tehnology, Unis Ginex), Konjicu (Igman) ili Novom Travniku (Bratstvo Novi Travnik)”, kaže Semir Hambo. Većina namjenske industrije u BiH koncentrirana je u Federaciji BiH, dok se manje količine vojne opreme proizvode u Republici Srpskoj (RS).

Streljivo, osobno naoružanje i oklopna vozila proizvode se u Tehničko-remontnom zavodu u Bratuncu, te ispostavi ovog poduzeća u Bijeljini. Profesor sigurnosnih znanosti na Banjalučkom fakultetu Duško Vejnović napominje da je izvoz streljiva, vojnog naoružanja i druge ratne opreme reguliran Zakonom o kontroli vanjskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene.

Moguće političke prepreke

Prema tom Zakonu, Ministarstvo vanjske trgovine i gospodarskih odnosa u Vijeću Ministara BiH nadležno je za izdavanje dozvola za izvoz streljiva, uz prethodnu suglasnost tri ministarstva – Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva obrane BiH. Ministarstvo vanjske trgovine, po potrebi, može tražiti mišljenje i drugih organa i institucija BiH, kaže Vejnović za DW. ”Takav zahtjev može biti upućen i Predsjedništvu BiH, odnosno Državnom parlamentu, a zna se kako se donose odluke u tim institucijama”, napominje Vejnović.

”Bez obzira na to radi li se o izvozu streljiva ili naoružanja iz Federacije BiH ili RS-a, tome treba pristupati pažljivo, uvažavajući stavove svih nadležnih predstavnika u institucijama vlasti. BiH je složena država pa bi i u ovom segmentu trebalo voditi računa o različitim političkim interesima”, kaže sugovornik DW-a.

Vejnović naglašava da bi ”pogrešne odluke” u vezi s eventualnim izvozom streljiva i druge vojne opreme u Ukrajinu mogle dodatno zakomplicirati političke pa i međunacionalne odnose u BiH. ”Zato bi bilo najbolje da se BiH u ovom slučaju drži po strani”, kaže banjalučki profesor. Inače, vrijednost bh. izvoza naoružanja i vojne opreme u prošloj godini iznosila je 314.149.283 KM što je rekordan izvoz domaće namjenske industrije, piše Slobodna Bosna.

U usporedbi sa 2021. godinom koja je bila rekordna povećanje izvoza iznosi 12%. Izvoz, ali i uvoz oružja u BiH bilježi sve bolje rezultate. Među top četiri izvoznika koji su lani ostvarili najbolje rezultate po tom osnovu tri su tvrtke iz Goražda, a jedna iz Konjica.

Trend rasta odobrenja

Prema raspoloživim podacima Ministarstva sigurnosti BiH, s njihove adrese lani je izdano 834 rješenja kojima se odobrava kretanje oružja i vojne opreme.

Od tog broja na izvoz se odnosi 499 rješenja, a uvoz 335. Godinu ranije za iste namjene izdano je 757 rješenja, odnosno 501 se odnosilo na izvoz, dok je na uvoz izdano 256 odobrenja.

“Zabilježen je trend rasta izdatih odobrenja i to za 10,17 posto u odnosu na 2021. godinu. Također je prisutan i trend povećanja uvoza oružja i vojne opreme u BiH u 2022. godini i to za 30,86 posto”, navedeno je u izvještaju o radu Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja BiH za prošlu godinu.

Najviše podnesenih zahtjeva za izdavanje odobrenja u 2022. godini odnosi se na četiri gospodarska subjekta.

Na prvom mjestu je “Ginex” iz Goražda. Toj tvrtki izdato je 197 rješenja, od kojih su se čak 192 odnosila na izvoz, a svega pet na uvoz oružja. Goraždanski “Ginex” slijedi “Igman” iz Konjica koje je dobilo 116 rješenja, odnosno za izvoz 74, a na uvoz 42.

Granice za promet oružja

“Tvrtka ”Pobjeda Tehnology” iz Goražda dobila je 82 rješenja za izvoz, odnosno 31 za uvoz oružja, dok je poduzeću ”United” iz iste općine odobreno 74 rješenja za izvoz, odnosno šest za uvoz oružja i vojne opreme”, navedeno je u izvještaju odbora prenosi Slobodna Bosna.

Odlukom o određivanju međunarodnih graničnih prelaza za promet naoružanja i vojne opreme, opasnih, eksplozivnih i radioaktivnih materija i sredstava dvojne namjene definirane su granice koje služe za promet oružja i vojne opreme.

”Na osnovu analize odobrenja kretanja oružja i vojne opreme došli smo do podatka na kojim se granicama najčešće vrši izvoz, odnosno uvoz oružja. Tako je na graničnom prelazu aerodrom Sarajevo u prošloj godini zabilježeno 296 prelazaka oružja i vojne opreme. Na drugom mjestu je prelaz u Orašju na kojem je zabilježi”.