Hod iz ljubavi prema rodnom kraju
Ljubav prema rodnom kraju se nikada ne blijedi. Bez obzira na razloge zbog koji se moralo otići, ljubav je jača od svega. Poglavito je jaka kada se moralo otići silom prilika kao što je rat. Tako su brojni Hrvati katolici iz Teslića morali spašavati živu glavu. Na tom „Putu spasa“ od Teslića do Republike Hrvatske gdje su našli sigurnost“ prva postaja je bila Ploče.
Goran Ćosić od roditelja Franje i Mare je teslićak koji je još sredinom osamdesetih nakon završenog fakulteta idući trbuhom za kruhom posao našao u Sloveniji. No, ljubav prema rodno kraju je u njemu neprestano gorila. Stoga je uvijek tražio prigodu, i prije rata i nakon rata, kako bi se našao u svom rodnom kraju.
Ove godine se odlučio na jedan osobit korak. Goran je pješice krenuo iz Ploča prema Tesliću na put dugačak više od 300 kilometara, raspoređen kroz devet dana. Tijekom svog putovanja posjećuje brojne krajeve i susreće se s ljudima na tom putovanju.
Susreli smo ga dok je prolazio Ramom na svom hodičasničkom putu. U Rami je kroz hod susreo se sa brojnim Ramljacima i sa svojim bivšim župnikom don Ivanom Tomićem koji je sada na župi Uzdol.
O svom pohodu Goran kaže: Prije 5 godina, na dvadesetu obljetnicu progona Hrvata iz Teslića, napravio sam slično hodočašće gdje sam pokušavao poticati i razgovarati naše ljude kako bi se odvažili na povratak. Na ovaj način želim dati spomen na progon Hrvata iz Teslića krenuvši sa njihove prve postoje iz Ploča u Republici Hrvatskoj, nakon prolaska „Puta spasa“. Cilj mi je stići u Teslić, na Kondžilo, kada bude održavan susret katoličke mladeži Vrhbosanske nadbiskupije u subotu 27. svibnja.
Do sada je Goran prošao kroz Međugorje, Tomislavgrad, Ramu, a selijedeće etape su kroz Središnju Bosnu. Na svom putovanju kao i u životu kod Gorana je uvijek prisutna krunica.
