Hodočašće na grob mučenika fra Stjepana Barišića u Donjoj Vasti
Vjernici iz župe Uzdol, ali i iz drugih ramskih župa hodočastili su na grob fra Stjepana Barišića, svećenika i mučenika, u mjestu Purićevina u Donjoj Vasti. Sveto misno slavlje predslavio je uzdolski župnik don Ivan Ivančević u koncelebraciji domaćih svećenika don Branka Jurića i don Željka Marića.
Tijekom propovijedi don Ivan je kazao: “Nalazimo se na svom zavjetu, mjestu molitve, mjestu našeg vjerničkog okupljanja. Upravo se svake godine trebamo zapitati zašto dolazimo na ovaj grob fra Stjepana. Zašto se kao kršćani uopće spominjemo mučenika. Dakle, njihove, na razne načine nasilne, smrti. Iako je ono što propovijedamo naš Bog života, kako kršćani mogu veličati smrt. Barem bismo mi vjernici donekle trebali znati odgovor. Slavimo ljude različitih životnih doba, poziva i zanimanja. One koji su čvrsto stajali uz i za svoju vjeru, dakle, bili su spremni umrijeti na razne načine poradi Krista.”
Don Ivan se posebno dotaknuo progona kršćana te dodao kako je nekada teško shvatiti i prihvatiti događanja u svijetu. “Na kraju dobro pobjeđuje i ništa neće biti izgubljeno. Sve će biti obnovljeno, jer je sve u Božjim rukama”, kazao je te dodao: “Upravo je za nas ovaj zavjet, ovo mjesto i sveta misa, na grobu mučenika fra Stjepana, jedna utjeha. Kad nam Isus kaže ne bojte se.”
“Križ i patnja nisu ono krajnje nego posljedica jasnog navještanja i svjedočenja evanđelja, to vidimo na grobu fra Stjepana” rekao je don Ivan te zaključio: “Upravo smo danas ovdje, molimo zagovor fra Stjepana kao i svih mučenika hrvatskoga naroda, da nas zagovaraju i izmole nam snagu da i mi ,barem malo, posvjedočimo za i po Kristu. Euharistija koju danas slavimo neka nam bude izvor snage i utjehe na našem životnom putu.”
Fra Stjepan Barišić rodio se u Podhumu, Žitače, od roditelja Stjepana i Jele. Pučku školu završio je u Kreševu, gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Livnu. Zaređen je u Petrićevcu 1905. godine za svećenika provincije Bosne Srebrene. Dužnost župnika obnašao je u Stratinskoj i Podhumu, kao i službu samostanskog vikara u Kreševu i Kraljevoj Sutjesci.
Partizani su ga uhvatili 1944. godine te odveli u Solakovu Kulu
Nakon što je prenoćio u Solakovoj Kuli odveden je u ramsko selo Kute, gdje je bilo zapovjedništvo ramske partizanske postrojbe i prijeki sud. Barišić je nepravedno osuđen na smrt strijeljanjem.
Najprije je mučen u selu Čorbadžići, a potom i pogubljen 3. veljače 1944. godine u 63. godini života. Fra Stjepan je strijeljan u šumi u blizini katoličkog groblja u Donjoj Vasti i nije bio pokopan. Prema pričama kosti dvojice ubijenih katolika s fra Stjepanom su razvlačili psi, dok njegove pak nisu dirali. Kasnije su seljani sakupili njihove kosti i pokopali zajedno s fra Stjepanom na mjestu gdje su ubijeni kraj potoka. Danas na ovo uređeno grobno mjesto hodočaste vjernici iz cijele Rame i obilaze ga u molitvi.
