Hrvatska zabrinuta jer Tužiteljstvo BiH manipulira optužnicama za ratne zočine
Ministar pravosuđa Republike Hrvatske Ante Šprlje svom bh. kolegi Josipu Grubeši prenio je zabrinutost hrvatskih vlasti zbog neujednačenosti pravnih kvalifikacija koje se koriste u određenim optužnicama i istragama protiv hrvatskih državljana, koji se nalaze u Hrvatskoj, za ratne zločine na području BiH.
– Prije svega moram istaći kako je očita pojava neujednačenosti pravnih kvalifikacija posebno u primijeni zakona. U BiH je primijećena pojava da se u određenim slučajevima koriste retroaktivni propisi, a u drugima ne. Imamo propis iz 2003. godine koji se primjenjuje retroaktivno na određene državljane, dok se na druge državljane primjenjuju drugi. Izražavamo zabrinutosti u tom neujednačenom postupanja u korištenju kvalifikacija koje barem po našem pravnom poretku nisu usklađene, pa čak mogu reći, modernom pravom europskom stečevinom, kazao je Šprlje.
Pravne kvalifikacije
Pojašnjavajući navedeno, kaže kako je u zahtjevima koje je BiH uputila Hrvatskoj primijećeno da se u njima koriste pravne kvalifikacije koje prema hrvatskom pravnom poretku nisu odgovarajućeg karaktera, što je izazvalo određenu zabrinutost i što je jedan od razloga zbog čega Hrvatska u dijelu tih zahtjeva neće moći postupiti, piše Dnevni list.
Istaknuo je kako je ostalo sporno manje od 10 predmeta na koja je Hrvatska dužna odgovoriti zašto nije moguće postupanje u tim predmetima koji su izazvali zabrinutost. Dodao je kako su među slučajevima osobe koje imaju dvojno državljanstvo i jedan ili dva gdje je riječ samo o državljanima Hrvatske.
– Pomno pratimo događanja u BiH, posebno u oblasti pravosuđa i uvijek postoje mjesta za poboljšanje odnosa između Hrvatske i BiH. Hrvatska će biti snažna podrška BiH na europskom putu. Uskoro će doći do zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH, najavio je Šprlje.
Dobra suradnja
Ministar pravosuđa BiH Grubeša je potvrdio da je razgovarano o problemima između dvije zemlje kada je riječ o ratnim zločinima i o načinima njihovog rješavanja, kazavši kako se ne mogu miješati u rad pravosuđa, ali će kroz zakonsku regulativu pokušati olakšati okončanje tih procesa.
Istaknuo je kako je jedna od tema bila i provođenje međusobno potpisanih sporazuma, i povodom toga je zaključeno kako, usprkos do sada postignutoj zavidnoj razini suradnje u oblasti pravosuđa između dvije zemlje, postoji potreba da se poboljšaju određeni aspekti pravne pomoći. /HMS/
